Advokatski tim rožajske porodice Kalić tražio je od države nagodbu kako bi se nadoknadila šteta Mersudinu i Amini zbog neosnovanog boravka u pritvoru, ali i zbog višegodišnjih mjera nadzora - svakodnevnog javljanja policiji, zabrani napuštanja boravišta i oduzimanja pasoša.
“Vijesti” saznaju da je tužbeni zahtjev Kalića za nadoknadu štete dostavljen Ministarstvu pravde prije Nove godine, a prema nezvaničnim informacijama Rožajci traže nekoliko stotina hiljada eura.
Mersudin Kalić je u pritvoru proveo dvije godine i devet mjeseci, a njegova snaha šest mjeseci, dok su godinama bili i u obavezi da se javljaju policiji.
Rok za odluku Ministarstva pravde da li pristaje na nagodbu sa Kalićima ističe narednog mjeseca kada će se znati hoće li biti isplate ili će advokatski tim morati da preko suda novim tužbenim zahtjevom traži nadoknadu štete.
Advokat Kalića Kasim Dizdarević potvrdio je “Vijestima” da je podnijet tužbeni zahtjev za nadoknadu nematerijalne štete.
“Tačno je da je podnijet tužbeni zahtjev i sad čekamo odluku da li Ministarstvo pravde pristaje na vansudsku nagodbu. Rok za njihovo izjašnjenje je tri mjeseca od dana kada je tužbeni zahtjev podnijet. Očekujemo da će brzo odgovoriti”, kazao je Dizdarević.
“Vijesti” su pitale i Ministarstvo pravde da li su donijeli odluku po tužbenom zahtjevu Kalića, ali do juče nijesu odgovorili kolika je cifra koju Rožajci traže nagodbom.
Cifru nije želio da saopšti ni advokat, pojašnjavajući da će to učiniti tek kada im iz Ministarstva pravde odgovore pristaju li na nagodbu.
“Tek kada odgovore da li pristaju na nagodbu, možemo pričati o cifri koja se traži zbog neosnovanog pritvora, ali i izrečenih mjera nadzora za Aminu i Mersudina Kalića. Moram saopštiti da je ponuda više nego korektna”, pojasnio je Dizdarević.
Mersudin i Amina Kalić uhapšeni su 27. jula 2011. godine zbog sumnje da su se od 2005. do juna 2011. udružili da, putem bankarskog i finansijskog poslovanja, prikriju način pribavljanja novca, za koji su znali da je zarađen od poslova sa drogom u Njemačkoj.
Tada je hapšenje izbjegao Aminin suprug Safet Kalić, koji se godinama skrivao sve dok krajem oktobra 2014. godine nije uhapšen u Beču, a nešto kasnije izručen Njemačkoj, koja ga je tražila zbog šverca heroina 1994. godine.
Advokati Safeta Kalića kažu da očekuju da bi on ubrzo trebalo da dođe kući...
Optužnica zamjenika specijalnog tužioca Hasana Lukača u Bijelom Polju je Kaliće teretila da su u Crnoj Gori “oprali” više od osam miliona eura zarađenih od poslova sa drogom, da bi na kraju u pretogodišnjem procesu ta cifra bila smanjena za više od milion eura.
Kalići su 21. jula 2016. godine pravosnažno oslobođeni optužbi za pranje novca, čime je potvrđena presuda Višeg suda u Bijelom Polju iz decembra 2015. godine.
Žalbu na oslobađajuću presudu Višeg suda u Bijelom Polju uložilo je Specijalno tužilaštvo zbog bitne povrede krivičnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
Tužilac je konstatovao da vještak u postupku nije utvrdio iz knjigovodstvene dokumentacije porijeklo više od tri miliona, ali je Apelacioni sud odlučio da je sve rađeno po zakonu.
Porodica još vaga hoće li tužiti državu zbog propadanja imovine
Advokati Kalića još čekaju “zeleno svjetlo” rožajske porodice oko toga da li će tužiti državu zbog djelimičnog propadanja 22 miliona vrijedne imovine, koja im je bila privremeno oduzeta tokom petogodišnjeg krivičnog postupka.
“Nakon vraćanja imovine porodici Kalić - sve smo komisijski zaveli i popisali. Taj dio je odrađen sa naše strane ali se čeka odluka porodice da li će podnijeti tužbu za nadoknadu štete po tom osnovu”, potvrdio je “Vijestima” advokat Dragoljub Đukanović.
Kalićima je polovinom novembra prošle godine vraćena milionska imovina od Rožaja, Podgorice, Svetog Stefana, a koja je privremeno oduzeta rješenjem suda 4. avgusta 2011.
Pravni zastupnici, ali i predstavnici firmi Kalića, nakon vraćanja imali su brojne primjedbe na stanje imovine o kojoj se godinama brinula država, ali i činjenice da nijesu mogli da rukovode i tako ostvaruju dobit.
Za mjesec neosnovanog pritvora i do 2 hiljade eura
Ministarstvo pravde je napravilo tri kategorije za isplatu, pa mjesec pritvora može da košta od 600 do 2.000 eura.
Za mjesec dana neosnovanog pritvora cifre su od 1.800 eura do 2.000 eura za osobe koje nijesu ranije osuđivane. Za one, koji su ranije osuđivani iznos je oko 1.800eura, a za povratnike se opredjeljuje iznos od 600 do 1.500 eura.
Radni tim Ministarstva pravde je imajuću u vidu da se većina tužbenih zahtjeva završava na sudu, gdje se isplaćuju mnogo veći iznosi za greške, pa za mjesec neosnovanog lišenja slobode pristaje da se nagodi u rasponu od 3.000 do 4.000 eura.
Bonus video:
