Crnu Goru na predstojećem 57. Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji 2017. godine predstavljaće umjetnički projekti Ivane Radovanović i Adina Rastodera.
„Posebno mi je zadovoljstvo što su izabrani umjetnici mlađe generacije koji pored toga što su kreativni stvaralački potencijali, oni su poznavaoci teorije umjetnosti, i njihova vizija, energija, snaga je ključni kvalitet umjetničkog projekta“, kazala je na konferenciji za novinare održanoj povodom predstavljanja crnogorskih umjetnika na venecijanskom Bijenalu, selektorka izložbe, istoričarka umjetnosti Žana Flipović.
Projekat Ivane Radovanović i Adina Rastodera nosi naziv „Čovjek“ i odgovara na temu „Viva Arte Viva“ 57. smotre savremene umjetnosti u Veneciji čija je umjetnička direktorica - francuska kustoskinja Kristin Masel.
Bijenale umjetnosti biće održano od 13. maja do 26. novembra 2017. godine, a naslov manifestacije odnosi se na ulogu i odgovornost umjetnika u okviru savremenih debata. Bijenale umjetnosti biće kreirano sa umjetnicima, od umjetnika i za umjetnike, navela je Kristin Masel ističući da je cilj da izložba predstavlja iskorak ka drugima, ka zajedničkom prostoru i ka dimenzijama koje je nemoguće definisati, otvarajući tako puteve ka neo-humanizmu.
“Radovi Ivane Radovanović i Adina Rastodera predstavljaju dva samostalna umjetnička koncepta sa istom temom, temom antropologije, odnosno čovjeka, a koji se u potpunosti korespondiraju sa ovogodišnjom temom 57. Bijenala ‘Vive Arte Viva’, s obzirom da znamo da je čovjek izvor umjetnosti”, kazala je Filipović naglasivši da radovi Ivane Radovanović i Adina Rastodera predstavljaju zasebne cjeline po svojim likovnim kvalitetima i umjetničkim porukama ali istovremeno sačinjavaju estetski izgrađenu i upečatljivu cjelinu. Oba umjetnička projekta, kako navodi selektorka Filipović, čine jedinstvo utoliko što izražavaju dva različita aspekta ljudskog bića.
“Njihovi međusobni kontrasti zapravo su jedinstvena poruka koja nas poziva na duboko razmišljanje o smislu čovjekovog postojanja”, kazala je Filipović.
U radu Ivane Radovanović, koji je inspirisan je poemom Eliota “Šuplji ljudi”, naglašavaju se apsurd i prolaznost kao ključna dimenzija ljudskog života. Time ona ukazuje na moderni senzibilitet u kome postoji destrukcija ličnosti i individualnosti. Ona se bavi čovjekom kao bićem koje u biti stvara i ruši, živi između erosa i tanatosa. Njene figure su obezličeni ljudi, ili čovjek bez lica, ili bez osobina, ispražnjen od svakog smisla, ravnodušan i unižen u svom ljudskom dostojanstvu, dok u umjetničkom konceptu Rastodera imamo optimističniji pogled na svijet.
Ovaj koncept ima humanističku poruku, on je poziv, apel za promjenu svijeta u kojem živimo za povratak svim suštinskim vrijednostima. Umjetnost je simbol, medij koji povezuje narode, ljude i kulture. Umjetnost i jeste trijumf ljudskog duha”, približila je projekte mladih umjetnika, Žana Filipović.
Ona je podsjetila da je javni poziv svim umjetnicima bio upućen 20. decembra 2016. i da se odazvalo sedamnaest umjetnika.
Zvanično otvaranje Crnogorskog paviljona biće 13. maja 2017.
Kreativne energije iz svih krajeva svijeta
“U sijvetu punom konflikata i potresa, u kojem je humanizam ozbiljno ugrožen, umjetnost predstavlja najdragocjeniji dio ljudskog bića.
To je idealno mjesto za refleksiju, individualni izraz, slobodu i fundamentalna pitanja.
Umjetnost je omiljeno mjesto za snove i utopije, odnose sa drugim ljudskim bićima, sa prirodom i kosmosom, kao i sa duhovnom dimenzijom. Ovdje, umjetnost je ultimativno utvrđenje, vrt koji treba njegovati van bilo kojih trendova i pojedinačnih interesa. Umjetnost, takođe, predstavlja alternativu individualizmu i ravnodušnosti.
To je ‘da’ životu, iako ponekad ‘ali’ stoji iza. Više nego ikad, uloga, glas i odgovornost umjetnika je ključna u okviru savremenih rasprava”, navela je Kristin Masel, umjetnička direktorica Bijenala.
Paolo Barta, predsjednik Bijenala u Veneciji, obrazlažući odluku da Kristin Masel bude imenovana za direktorku 57. izdanja smotre savremene umjetnosti kazao je da je ona kao kustos posvećena isticanju “važnosti uloge koju umjetnici imaju u osmišljavanju sopstvenih svjetova i velikodušnom ubrizgavanju vitalnosti svijetu u kojem živimo”.
Iskustvo Kristin Masel u Odeljenju za savremeno stvaralaštvo i prospektivu u “Pompiduu” omogućava joj da već godinama “posmatra i identifikuje nove energije koje dolaze iz različitih djelova svijeta”, naveo je Barata.
Bonus video:
