Gnojna angina se liječi samo antibioticima

Dijete sa streptokoknim zapaljenjem krajnika ima jarkocrveno grlo, na krajnicima mu se vide bijele tačkice gnoja, a limfni čvorovi na vratu osjetljivi su i bolni
8992 pregleda 1 komentar(a)
bolest, Foto: Shutterstock
bolest, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 26.01.2017. 15:14h

Angina je gnojno zapaljenje grla, prije svega krajnika, a prvi znaci ovog oboljenja su bol u grlu i povišena temperatura. Veća djeca se prvo požale da ih grlo grebe, a potom i boli, pri čemu se povišena tjelesna temperatura javlja vrlo brzo. Kod mlađe djece je ona često prvi znak bolesti. Najčešći uzročnik angine su streptokoke, što ne znači da do nje ne mogu dovesti i druge bakterije. O angini u ovom broju priča pedijatar dr Marija Lakićević.

ŠTA JE ANGINA?

“Kada se kaže gnojna angina, podrazumijeva se da je uzročnik upale piogeni streptokok, bakterija koja se lako prenosi i koja u dječjem organizmu oslobađa toksine koji izazivaju bol u grlu, glavobolju i visoku tjelesnu temperaturu. Dijete sa streptokoknim zapaljenjem krajnika ima jarkocrveno grlo, na krajnicima mu se vide bijele tačkice gnoja, a njegovi limfni čvorovi na vratu osjetljivi su i bolni. Dijete je blijedo, klonulo, bez apetita i osjeća se veoma loše. Budući da su temperatura i bol u grlu simptomi prehlade i gripa, roditelji često previde činjenicu da se radi o ozbiljnijem oboljenju i sami propisuju terapiju. Veoma je važno da se obrati pažnja na znakove koji gnojnu anginu razlikuju od ostalih bolesti i da se mališan na vrijeme odvede pedijatru. Dakle, ukoliko navedene tegobe NE PRATE kašalj, kijanje, promuklost i pojačani sekret iz nosa - vjerovatno se radi o streptokoknoj infekciji. I druge bakterije (stafilokok, hemofilus) i virusi (poput onog koji izaziva infektivnu mononukleozu) mogu povremeno da prodru u grlo i izazovu slične simptome”, kaže dr Lakićević.

ODAKLE BAKTERIJE DOLAZE?

“Ubjedljivo najčešće od bolesne djece. Zapaljenje grla jedna je od najčešćih zdravstvenih tegoba kod djece uzrasta između tri i šest godina, jer njihov imunološki sistem još nije u potpunosti formiran. Rizik je veći za mališane koji borave u vrtiću jer se virusi i bakterije lakše prenose u zatvorenim prostorijama, gdje su djeca svakodnevno u bliskom kontaktu. Izlaganje pasivnom pušenju takođe povećava rizik od upale krajnika, a bakterije se nalaze i u našoj okolini, pa mogu dospjeti i u namirnice, odakle, naročito ljeti, lako stižu do djece. Nekada su i roditelji izvor infekcije, naročito ako nemaju simptome i znake oboljenja, ili ako su u periodu inkubacije. Tada se streptokoka, prilikom ljubljenja ili maženja, može prenijeti na dijete. To se, ipak, rjeđe dešava, ali ako roditelji imaju crveno grlo ili grebuckanje u grlu koje im smeta, treba da urade jednostavan bris grla, čak i kada nemaju povišenu temperaturu”, objašnjava doktorka.

KAKO SE DIJETE ZARAZI?

“Kontakt sa oboljelim djetetom je najčešći način prenošenja angine. To ne mora uvijek da bude direktan kontakt, a kašljanje i kijanje (takozvani kapljični put) je čest način prenošenja u kolektivima. Streptokoke se lako prenose i prljavim rukama, a izuzetno lako i ako djeca piju iz iste čaše, ili koriste iste kašike ili viljuške”, objašnjava naša sagovornica.

KADA POSUMNJATI NA ANGINU?

“Već sam rekla da angina počinje temperaturom i bolom u grlu. Ako se ne počne sa terapijom, a radi se o angini, djetetu biva sve gore, gubi uobičajenu živahnost i postaje čas nervozno, čas potpuno klonulo. Iako su djeca vruća, veoma su bleda, sa izraženim podočnjacima. Nerijetko djeca povraćaju, naročito mlađa, što dodatno pogoršava već veoma loše stanje. Apetit je katastrofalan - što zbog bola u grlu, što zbog iscrpljenosti djeteta. Sve se odvija za dan-dva, a uzrok ovako lošeg izgleda djeteta je toksin koji bakterija stvara, a koji se iz grla putem krvi raznosi po organizmu”, priča dr Lakićević.

POSTAVLJANJE DIJAGNOZE

“To je bar lako! Ljekar pri pregledu vidi zažareno ždrijelo, ogromne krajnike sa gnojnim čepićima. Na nepcima se nerijetko vide i mala “ostrva” krvarenja - petehije. One, isto kao i gnojni čepovi, ukazuju da se javila streptokokna infekcija. U baš zapuštenim slučajevima bolesti, krajnici su toliko uvećani da se vazduh teško probija ka plućima. Limfni čvorovi na vratu su uvećani, mada nisu ogromni (kao, na primjer, kod infektivne mononukleoze, koja nekada može da se “pomiješa” sa anginom). Takođe, bris grla je jednostavan i dobar način da se potvrdi dijagnoza angine”, objašnjava doktorka.

A DA LI JE REZULTAT BRISA NEOPHODAN ZA ZAPOČINJANJE TERAPIJE?

“Kada ljekar pregledom jasno vidi sve znake angine, uključujući i gnojne čepiće, nije potrebno čekati rezultat brisa da bi se započela terapija. Pošto je jasno da se radi o angini, nema potrebe da se dijete ostavi bez terapije do rezultata brisa. Jer, odlaganje terapije samo pomaže širenju bakterija i nastanku komplikacija”, priča ljekarka.

KAKO SE ANGINA LIJEČI?

“Stub terapije su antibiotici iz grupe penicilina. Danas postoji veliki broj penicilinskih antibiotika koji uspješno mogu da se nose sa streptokokama, pa većina djece može dobro da prođe i bez omraženih injekcija. Naravno, postoje situacije kada su one neizbježne - kao, na primjer, kod teških formi angine, kada dijete nije u stanju da uzima lijek na usta, ili kada se radi o bebama, kod kojih se streptokok veoma brzo širi. Antibiotski sirupi, pored bezbolnosti, imaju još jednu prednost. Naime, radi se o antibioticima šireg spektra, pa njima mogu da se izliječe i potencijalne bakterije koje nisu iz familije streptokoka. Kada je dijete alergično na penicilin, daje se eritiromicin i njemu slični antibiotici. Liječenje, u zavisnosti od težine infekcije, traje od sedam do deset dana, a poslednjih par godina se javljaju protokoli liječenja angina koji podrazumijevaju kraće vrijeme terapije, ali sa većim dozama antibiotika”, kaže dr Lakićević.

DA LI JE SVAKO BOLNO CRVENO GRLO POČETAK ANGINE?

“Naravno da ne. S obzirom da veliki broj streptokoknih bolesti može lako da se dokaže prostim brisom, NE treba svako crveno grlo smatrati za početak angine. Ako je dijete bez visoke temperature i dobro raspoloženo, mala je mogućnost da ćemo zakasniti sa terapijom ako sačekamo rezultate brisa. Najgora varijanta je samoinicijativno uzimanje antibiotika, jer je to najkraći put ka razvoju rezistencije bakterija”, upozorava doktorka.

Izvor: Dodatak o zdravlju

Bonus video: