U Kolašinu je otvorena prva privatna psihoterapeutska praksa, a geštalt psihoterapeutkinja Marijana Bulatović Medenica kaže da očekuje da će njeni sugrađani pobijediti predrasude i da će doći po podršku svi kojima je potrebna...
Tvrdi da je svjesna da su poslovi psihologa i psihoterapeuta i dalje pod plaštom raznih dubioza i da posjete njima nerijetko prate stid i predrasude.
“Ipak, i to se polako mijenja. Na terapeutima je kako će se predstaviti i približiti psihoterapiju ljudima”.
Kaže da je njeno putovanje zvano psihoterapija počelo prije šest godina, u periodu koji joj je bio vrlo važan zbog velikog ličnog gubitka.
Objašnjava da joj je tada trebala podrška da se nosi sa tugom.
"Gotovo svakodnevno, svjedoci smo tragičnih događaja, svjedoci opšte uzburkanosti u svijetu. Ta 'uzavrelost' se osjeća i kod nas. Savremenici smo doba vladavine uma - sa jedne strane čovjek je toliko postigao, stvorio, otkrio svakovrsne životne olakšice, a sa druge strane nikada nije bilo više s razlogom nezadovljnih ljudi, depresije, samoće koja nije stvar izbora, plača iznutra, destruktivne agresije. Zato se čovjek polako ali posvećeno okreće sebi, istražuje sebe na različite načine. Tako psihoterapija postaje izbor sve većeg broja ljudi”.
Bulatović Medenica kaže da podršku kroz psihoterapiju ne traže samo osobe koje imaju dijagnostikovan neki poremećaj, već i oni koji su u žalovanju, na raskrsnici životnih perioda, koje imaju osjećaj konstantnog nezadovoljstva...
Dodala je da pomoć jednako traže i osobe koje imaju problem u partnerstvu, sa agresijom, seksualnošću, različite psihosomatske tegobe...
"Zbog humanističke orijentacije, geštalt psihoterapija postaje izbor i onih koji žele da spoznaju sebe u cilju ličnog rasta i razvoja. Geštalt psihoterapija teži ka 'horizontalnom' odnosu između klijenta i psihoterapeuta. Klijent je ravnopravan sa psihoterapeutom, bez obzira na teškoću koju ima i odgovoran je za razvoj tokom terapije. Terapeut posmatra odnos koji se kreaira između njega i klijenta sada i ovdje. Prati kako klijent prekida ciklus kontakta, gdje je mjesto tog prekida, koji su mu nezavršeni poslovi, šta su introjekti i šeme, koji su dominantni načini kreativne adaptacije i da li su oni rigidni, da li ih je klijent svjestan, kakav je sistem podrške koji klijent ima”.
Na taj način, naglašava ona, psihoteraput pomaže klijentu da bude svjestan svojih zastoja i daje mu mogućnost da se razvija.
Kroz terapiju se, objašnjava, često uočava da - ljudi kreću iz akcije u akciju, ne doživljavajući nikakvo zadovoljstvo postignutim: “Pri čemu preskaču, recimo, fazu povlačenja koja je dio ciklus kontakta”.
"Posebna pažnja u geštalt terapiji poklanja se tijelu - kako klijent priča, sluša, kakav je položaj tijela... Upravo putem čula ostvarujemo kontakt sa spoljašnjom sredinom, tako da način kojim se osoba služi čulima mnogo govori o tome kako se odnosi prema drugim ljudima, sebi. Terapija je relativno dug proces i terapeut mora biti podržavajući, empatičan. Prati je stid jer se otvaraju mnoge bolne rane i sadržaji koje je klijent izbjegavao na svjesnom nivou”, kazala je ona.
Kolašinska geštalt psihoterapeutkinja objašnjava da proces psihoterapije doživljava kao putovanje u središte sebe, a napominje da edukacija za psihoterapeuta obuhvata i iskustvenu psihoterapiju.
Rekla je da je to težak put, pun krivina, neravnina ali i lijepih predjela.
"Preporučila bih psihoterapiju svima i u tom smislu svi mogu računati na moju pomoć. Volim da radim sa klijentima. To nije nimalo lak posao, ali je lijep - lijep je osjećaj kada se sretnete sa drugim bićem na poseban način, pri čemu taj susret razvija kako i klijenta, tako i psihoterapeuta”.
Razgovor za “Vijesti” završila je porukom: "Poželjela bih da volite odraz u ogledalu ili u drugom čovjeku. I da budete svjesni toga da - kada uprete kažiprst u drugoga, većina prstiju te šake okrenuta je ka vama”.
Psihoterapija teži da ostvaruje i slavi život u svim bogatstvima
Bulatović Medenica objašnjava da se geštalt psihoterapija, razvila sredinom prošlog vijeka i da je ubrzo postala cjeloviti i autonomni terapijski i teorijski pravac koji na poseban način obuhvata ideje, postavke i elemente različitih psiholoških i filozofskih pravaca.
"Teži sagledavanju čovjeka u cjelini – posmatraju se čulna iskustva, osjećanja, način mišljenja, socijalno okruženje, kao i spiritualno u svakom od nas. Kroz tu terapiju - tijelo priča, a riječ može da se otjelotvori. Njen cilj nije 'liječenje', bez obzira o kakvoj poteškoći da je riječ, već razvijanje i održavanje ravnoteže i dobrog stanja cijelog organizma i samim tim je bliska pojmu razvoj ličnosti. Teži da ostvaruje i slavi život u svim njegovim bogatstvima. Ističe ono što ljudi znaju i ono što mogu da nauče fokusiranjem sopstvene svjesnosti”, kazala je ona.
Majka, psihoterapeutkinja, nastavnica, trenerica, mentorka
Bulatović Medenica završila je Filozofski fakultet – Odsjek psihologija u Beogradu.
Prije osam godina okončala je i Studije za profesionalni razvoj u oblasti specijalnog i inkluzivnog o obrazovanja na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
Edukaciju iz Geštalt psihoterapije počela je 2010, a diplomirala šest godina kasnije.
Radi u Osnovnoj školi “Risto Manojlović”.
Trenerica je za inkluziju pri Zavodu za školstvo, mentorka u projektu Škola bez nasilja, jedna od autorki Priručnika za rad Komisije za usmjeravanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama. Majka je Koste i Mitra.
Bonus video:
