Snimanje novih četrnaest epizoda serije “Na veslu priča” nedavno je završeno u Boki Kotorskoj i Budvi, a njihovo emitovanje zakazano je za 22. jul na satelitskom programu RTS Svet i RTS 3 kanalu, kao i na platformi RTS Planeta.
Emisija koja se snima u koprodukciji Udruženja “Šta hoćeš” i NVO Matica Boke, a koju su podržale Opština Budva, TO Budva, Opština Kotor, TO Kotor, Luka Kotor, prikazuje se već sedam godina. Autor koncepta i režiser ovog projekta je Rastko Šejić.
On je u razgovoru za dodatak Play pričao o poznatim ličnostima iz Kotora koje su bile u ulozi domaćina u novoj sezoni, o snimanju, ali i tome kako je nastala ideja o ovoj emisiji.
“Duboko na pučini, plivajući otvorenim morem ispred Plavih horizonata, u jednom beskrajnom teškom ljetu, sam sa sobom… razmišljajući koje borbe predstoje, doplivao sam do ideje da je vrijeme da pričamo priče na vodi. Da praznina i površnost ne bi pobijedili”, počinje razgovor režiser.
“Da ideju i originalnost stavimo u prvi plan u društvu koje, nadam se, teži razvoju, a ne ropstvu. Da se vratimo na izvor naše usmene književnosti, na besjedu. Ali i da stvaraoca stavimo u izazov vode i veslanja. Kao posljednji ljudi na planeti autori pričaju okruženi vodom”, nastavlja on i dodaje da je pretragom Interneta otkrio da to kao format nikome još uvijek nije palo na pamet.
“Nekim čudom, uspjeli smo da ubijedimo i javni servis i donatore da je tako nešto potrebno društvu i sceni. Od tada prođoše godine, osamdeset epizoda, sjajni ljudi i priče, divna mjesta, duh i priroda…i veslamo dalje”, ispričao je Šejić.
On je otkrio i po čemu će se ova sezona razlikovati od prethodnih, ranije emitovanih takođe na RTS-u.
“Novi Sad, Budva i Kotor, Dunav i Jadran... nadamo se još neke priče i mjesta. Ne prestajemo da se igramo kao ekipa, da pronalazimo nove načine da obogatimo koncept, te kako se serija cijelog ljeta emituje na javnom servisu Srbije, uključujući i satelitski program, gledaoci će najbolje moći da svjedoče i osjete i nove pravce razmišljanja autorskog”, tvrdi on.
“Bojim se da bi upotrebom tehničkih ili opisnih pojmova samo isprljao nešto što je organsko, što donose priče i atmosfera, a gadim se te vrste mistifikacije. Svakako da je serija, da posjeduje prepoznatljivost, ali se nadamo da uspijevamo da je obogatimo i razvijemo i tehnički i kreativno”, poručuje režiser.
Prema sinopsisu, u novim epizodama u Budvi, Miroslav Luketić je u ribolovačkoj priči sa jednom sabljarkom, Božena Jelušić o tradiciji kulture živo priča kroz kuhinju, Ranko Pavićević iskustveno i konsternirano poredi Budvu sad i nekad, Lucija Đurašković objašnjava legendom kult Bogorodice, Savo Gregović slikovito i poetski pripoveda o novinarstvu i boemštini, Radmila Knežević traži ravnotežu mora, a Predrag Zenović nastavlja mit o Svetom Stefanu.
Sa druge strane u Kotoru, Dejan Dedović Deda razmatra legendu o Tri sorele, Radojka Abramović sudbinu porodice Buća, Darko Antović pripovijeda o Filipu J. Kovačeviću, Isidora Milivojević pjesmom i poetskom pričom govori o ljubavi, a Dragan Đurčić ispreda legendu vaterpola u Kotoru. U zajedničkoj epizodi akteri serije iz Kotora objašnjavaju kulturni kod grada pod zaštitom UNESKO.
Sagovornik dodatka Play otkriva koliko je bilo teško pronaći sve ličnosti koje će u ulozi domaćina kroz emisiju pričati o svojim mjestima.
“Zanimljiv je pojam domaćina. Zaboravljen. Direktno vezan sa tematom serije, i što se tiče brige o prirodi i što se tiče razvoja ili očuvanja duha. Imali smo čast da veslo i riječ i u Budvi i u Kotoru drže stvaraoci, ljudi sa duboko razvijenim ličnim odnosom prema svijetu i sposobnošću da ga tumače i artikulišu. Ne reproduktivci”, smatra režiser.
“Uvijek se iznenadimo da naša serija ima gledanost, jer jedno je statistika, koja je dobra, a drugo je kada sretnete živog čovjeka, još autora, koji je gledao, voli je i razumije. I to je rezultat rada s kojim smo se suočili u Boki. Zato nije bilo nagovaranja, kao da smo se jedni drugima pridružili”, odgovara Šejić, koji ističe da je upravo zbog toga bilo i nemoguće odabrati najzanimljiviju priču.
“Književnost zahtijeva subjektivnost, izaziva osjećanja. Ako uzmemo da stvaramo kinematografsku antologiju logično je da svako različito prihvata i osjeća pojedinačne priče. Kao i živost dijaloga zajedničkih epizoda koje suočavaju stavove aktera u pojedinim gradovima po pitanjima muka svijeta koje nas more”, objasnio je on.
Obični gledalac može steći utisak da je posao Šejića poput odmora, s obzirom na to da snima u najljepšim predijelima, ali on humoristično odgovara da to baš i nije slučaj u praksi.
“Pa da, i krstaški rat može da izgleda kao turistička avantura…”, uz smijeh konstatuje Šejić.
“Radimo ono što volimo i u šta vjerujemo. Na misiji smo. I borba je. S talasima, vjetrovima, strujama, kišama, čamcima, mentalitetima… Nije lako održati produkcijski nivo dokumentarno-igrane serije da bude reprezentativan, razvijati ga, prikazati ga, promovisati ga. Zavisimo od mnogo nepoznatih”, istakao je on.
“Uzdamo se u srećnu zvijezdu da nas održi u plovidbi. Možda jednom bude shvaćeno da se bavimo stvaranjem zaostavštine i pristupom moderne književne scene mnogo široj publici, istovremeno budeći ekološku svijest, a da to nije pitanje tercijarnih potreba nego primarno pitanje samoodržanja u globalnom poselu, pa sve postane mnogo lakše. Za sada uspijevamo da plovimo, jer priča ne smije da stane. Jer inat”, dodaje on uz smijeh.
Pored Šejića kao članovi ekipe ove emisije navode se i između ostalog i Željko Komnenović, kao izvršni producent i Aleksandar Novaković kao spiker.
“Prirodna i duhovna ljepota Boke Kotorske snimljeni su iz vode, vazduha, sa tla i sa površine mora pod rukovodstvom direktora fotografije Aleksandra Kalezića. Za svaku pojedinačnu priču Vladimir Lešić komponovao je originalnu muziku, a akademski slikar Zoran Mujbegović izradio dizajn”, navodi se promotivnom materijalu.
U istom tekstu navedeno je i nekoliko rečenica Šejića koji se nada da će Bokelji prepoznati sebe i svoj svijet u ovim pričama na veslu.
“Jer ako smo to uspjeli, onda će i svima u regionu one biti vrijednost. Vjerujemo u ove priče, u važnost kulturne misije kojom navigamo. O tome nam svjedoče i reakcije gledalaca serije na RTS-u koje su listom pozitivne, kao i statistika gledanosti. Nevjerovatna mi je činjenica da ovaj kinematografski zapis o ljepoti duha i prirode, ovi biser pripovjedači i lokacije, Boke Kotorske nije vrijedan za Radio-televiziju Crne Gore, koja je i na konkursu i u direktnoj ponudi urednicima odbila da emituje ovu seriju”, kazao je on.
Nemaju uzor u inostranim emisijama
Na pitanje koliko se pri snimanju, ne samo ove sezone, već cijele emisije, oslanjao na inostrane emisije i serije sličnih formata, pa makar i u cilju da odredi kako ne želi da projekat izgleda, Šejić kaže da “apsolutno nikakav uzor ne postoji”.
“Ovo je potpuno originalni format, koji planiramo da vremenom proširimo i na druge jezike i kulturno-prirodna bogatstva. Naravno da pratimo i koristimo razvoj tehnologije i načine tretmana slike, individue, ali vjerujem da se to dešava organski, kao prirodno prihvatanje protoka informacija i mogućnosti. Bilo bi jako lijepo ovu seriju snimati u vrhunskim produkcionim uslovima koje recimo ima BBC, ali bojim se da ne živimo u Britaniji”, smatra on.
Radi na novoj sezoni “Odliv mozgova”
U razgovoru za dodatak Play Šejić je otkrio i druge projekte na kojima radi.
“Prošle godine je premijerno, takođe na RTS-u, prikazano 14 epizoda serije ‘Odliv mozgova’, koja se bavi uspješnim ljudima nove dijaspore, njihovim profesionalnim i ličnim stavovima. Postigla je izvanrednu gledanost i publicitet, te očekujemo da će se do kraja godine stvoriti mogućnost za snimanje nastavka. Imamo još nekoliko projekata u razvoju i nadamo se da ćemo uspjeti da se izborimo da ih iznesemo pred ljude. Da se čujemo, vidimo i saberemo”, istakao je režiser.
Bonus video:
