Muzičar Željko Bebek, najpoznatiji kao prvi pjevač popularnog jugoslovenskog benda “Bijelo dugme“, nedavno je sa svojim bendom posjetio i Crnu Goru, a održao je koncert u okviru nikšićkog Lake festa.
Iako posljednjih godina nastupa sve češće, a repertoare za te prilike sastavlja birajući iz ogromnog opusa njegovih pjesama, kako iz perioda “Bijelog dugmeta”, tako i one koje je objavio samostalno, 73-godišnji muzičar ima vremena i za rad u studiju.
Tako je početkom jula svoje obožavatelje obradovao singlom „100 sam dana pio“, a kako kaže u razgovoru za „Vijesti“, tu se neće zaustaviti.
„Pjesma ‘100 sam dana pio’ već ima dva miliona pregleda na Youtube servisu, koji je na neki način referenca kada razmišljam o tome da li je pjesma uspjela ili nije. Dakle, ova je uspjela i to je prva u nizu pjesama koje ću snimati tokom jeseni i zime”, kaže on, a zatim otkriva i da je u toku rad na novom albumu.
“Naredni CD izaćiće negdje na proljeće iduće godine. To je što se tiče studijskog rada. Sve ostalo su moja putovanja sa bendom, prelijepo organizovani koncerti u kojima veoma uživam. Zapravo moj privatni život se, kao i prije, sav vrti oko studija i bine, ali to me čini srećnim i zadovoljnim. Hvala bogu što se i kao senior osjećam pozvanim da budem na sceni i dijelim je i sa mladima i sa starima”, pojašnjava Bebek, koji ističe i da mu je posebno drago što danas širom ex-YU prostora ima puno muzičkih festivala.
“Drago mi je što festivali postoje, u ono vrijeme ih je bilo u Sloveniji i isključivo u malim mjestima. Veoma mi je drago što su turističke organizacije i gradovi shvatili da postoji veliki potencijal u lijepim mjestima. I uvijek mi je zadovoljstvo da iznenadim publiku koja i po godinu dana čeka da vidi ko su izvođači na narednom izdanju nekog festivala”, tvrdi on.
Nakon skoro šest decenija rada u svijetu muzike objavio je veliki broj pjesama, ali nije mogao da otkrije svoju najdražu.
“Moram biti iskren, puno pjesama koje sam otpjevao mnogo volim. Neke su mi bile ‘tako i tako’, možda mi je i svejedno kada su one u pitanju, ali nikada izbor pjesama na nastupima nije po mom ukusu, već po onom kakav puls osjećam kod publike. Ako je njima neka pjesma koju sam otpjevao dobra, ja je tako i shvatam i nastojim da svaki moj nastup ima tu pjesmu i da je svaki moj bend sjajno svira”, odgovara on.
S obzirom na to da je muzikom počeo da se bavi još u osnovnoj školi, preživio je različite faze muzike na prostoru bivše Jugoslavije, pa samim tim i razne nivoe popularnosti rokenrola.
Ipak, bez obzira na to kakva je situacija na muzičkoj sceni, kaže da se nikada nije pokajao što je kao profesionalni poziv odabrao muziku.
“Ne! To je nemoguće. Ta infekcija koju dobiješ kao dijete ili tinejdžer, ta veza sa muzikom, bez obzira u kojem obliku, toliko je jaka i duboka, da jedino ako propadneš onda moraš otići iz muzike. Ali dokle god imaš snagu i energiju, dokle god donosiš dobra pravila i rješenja, dobre pjesme, ako si svijetu zanimljiv, svijet će te iskoristiti za svoju zabavu, a ja ću iskoristiti svijet da me podrži u onome što volim da radim”, objašnjava Bebek.
“Tako da je to jedno zajedničko i obostrano zadovoljstvo. Zaista sam srećan što sam uspio i kao senior da na sceni napravim spoj sa mojim sina od 16 godina, a da svira iste one pjesme sa kojima sam ja davnih ’70-ih godina dolazio i u Crnu Goru”, sa ponosom odgovara muzičar.
I zaista binu već oko godinu dana sa njim dijeli i Zvonimir Bebek, a interesantan je podatak da je i njegov otac nastupao sa prvim bendom u njegovim godinama.
“Moj sin Zvonimir je zapravo, prije tri-četiri godine kazao da bi volio da uči da svira gitaru. Strašno brzo je napredovao, pohađa Rock akademiju u Zagrebu, gitaru, klavir i pjevanje. Repertoar koji ja sviram sa mojim bendom je savladao preko noći i poželio sam da ga imam na pozornici”, ispričao je Bebek za “Vijesti”.
“Pokazao je volju da komunicira sa publikom, da putuje sa mnom i sve uspijeva da uskladi sa školom, treći je razred srednje, ali je meni posebno značajno što on u tome uživa i raduje me što i publika uživa kada je on na bini”, smatra muzičar.
“Sa Goranom sam postavio temelje rokenrola”
Za Bebeka se često može čuti i da je jedan od najboljih ili najomiljenijih pjevača “Bijelog dugmeta”, ali on kaže da mu to i ne imponuje previše.
“Nekada mi bude žao što ljudi doživljavaju ‘Bijelo dugme’ kao neki festival na kojem postoje tri pjevača, pa se bira koji im je draži. Hvala im što tako misle, to mi je drago čuti. Ja sam jedan od onih koji su osnovali ‘Bijelo dugme’ sa Goranom (Bregovićem) i ekipom i u tih deset godina smo postavili temelje rokenrola. Ne samo za nas kao grupu i kao mjesto gdje ćemo iznijeti svoje stavove i svoj način nastupa i pjesama, već i što se desilo u ono vrijeme kada na ovim prostorima nije bilo ničega. I zbog toga sebi pripisujem malo više značaja od onoga ko je bio najbolji pjevač”, ispričao je muzičar.
Bonus video:
