Crnogorski pijanista i dekan Muzičke akademije na Cetinju Bojan Martinović nastupiće večeras na osječkom Međunarodnom festivalu Beethoven Maraton. Na ovom jedinstvenom događaju koji slavi djelo njemačkog kompozitor koji je bio najznačajnija ličnost prelaznog perioda sa klasicizma na romantizam Martinović će učestvovati u onlajn dijelu u kojem će još nastupiti pijanisti Aleksandar Đermanović iz Srbije, Marijan Đuzel iz Hrvatske i Dinara Klinton iz Rusije. Riječ je o festivalu koji je napravljan u skopu proslave velikog jubileja posvećenog ovom kompozitoru, a više o ovom događaju Martinović za “Vijesti” kaže:
“U kontekstu globalne pandemije uzrokovane pojavom kovida-19 i otežanih uslova za održavanje muzičkih događanja u cijelom svijetu, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku istrajala je u ideji da na pravi način obilježi veliki jubilej - 250 godina od rođenja Ludviga van Betovena (Bon, 1770 - Beč, 1827). Ovaj međunarodni klavirski maraton 2020, pridružio se globalnoj proslavi u kojoj učestvuju renomirani pijanisti, ali i brojne muzičke i obrazovne institucije zemalja koje gravitiraju zapadnoj muzičkoj kulturi. Poziv da učestvujem primio sam sa velikom radošću, tim prije što je poziv upućen brojnim renomiranim pijanistima iz regiona. Ova proslava je izlazak iz mraka prouzrokovanog kovidom-19, svjetlo koje nas obasjava, baš kao i muzika genijalnog Betovena”. Martinović će na ovom maratonu izvesti tri sonate i to- op.49/2, zatim op. 81a i op. 90, koje je specijalno naučio za ovu priliku.
“Volim da kažem da su one bile moj septembarski projekat. U proteklom periodu kovid-19 je ostavio pustoš na polju muzičkih događaja. U momentu planiranja mog nastupa na Betoven maratonu imao sam otkazanih preko dvadesetak koncerata širom Evrope, i bilo mi je jako važno da ostanem motivisan i fokusiran, a to u mom slučaju nužno znači da nađem novi izazov. U razgovoru sa umjetničkim direktorom festivala, proslavljenim hrvatskim pijanistom Goranom Filipovecom na temu repertoara, prihvatio sam izazov da to budu tri sonate koje nisam ranije izvodio. Opus 81a Les adieux je već duže vrijeme na vrhu liste mojih prioriteta. Ne manje interesantna dvostavačna sonata opus 90 upotpunila je hronološki niz dalje ka opusu 101 (koji već imam na repertoaru) pa ću ove tri sonate uskoro i izvesti kod nas. Opus 49, jedna od manjih sonata bila je moj nedosanjani san tokom đačkih dana”, priznaje Martinović.
Betoven nije bio samo odličan kompozitor već i virtuoz jer je njegova tehnika za ono doba bila revolucionarna.
“Ne postoji veća čast nego biti dostojan interpretator njegovih djela. Konkretno, Betovenove 32 klavirske sonate jesu temelj klavirske literature i standardni repertoar svakog ozbiljnog pijaniste koji iole drži do sebe. Nezamislive su i koncertne sezone bez muzike L. v. Betovena, bilo da je solistička, kamerna ili orkestarska muzika u pitanju. Komponovane u vremenskom periodu od 1795. do 1822. godine, Betovenove klavirske sonate ilustriraju evoluciju muzičkog stila autora, kroz transformaciju klasičnih sonatnih kanona i otvaranje prema novoj epohi – romantizmu. Betoven inovator i vizionar, unaprijedio je sve aspekte muzike: stil, žanr, formu, harmoniju, zvučni kolorit, ali i dao trajan pečat samom pijanizmu. Među njegovim opusom su i najkomplesnija djela napisana za klavir, poput Sonate op.106 Hammerklavier koja već 200 godina čini vrhunac izvođaštva”, objašnjava Martinović.
Kako su Betovenova djela sastavnio dio repertoara svakog studenta muzike na svim meridijanima širom svijeta, tako je i crnogorski pijanista imao priliku da dosta njih izvodi.
“Za moj pojam, nezamislivo je izučavanje muzike i pijanizma uopšte, bez njegovih sonata i klavirskih koncerata. Cijenim jako cijeli njegov opus, dok kao omiljene kompozicije u ovom momentu izdvajam - Sonatu opus 101 i Klavirski koncert broj 5 opus 73. Prošle godine, imao sam čast i zadovoljstvo da izvedem upravo peti klavirski koncert sa Moskovskim simfonijskim orkestrom i dirigentom Aleksejem Tkačenkom. Muziciranje ovakve muzike, sa takvim orkestrom trajno mijenja vaš umjetnički obraz, ali i ono što su vaša dalja očekivanja. Ne smijem, a da ne spomenem i manje forme za klavir - bagatele. Njih sam prošle godine radio sa studentima”, otkriva Martinović.
Kako kaže, osiječki klavirski maraton okuplja istaknute studente, ali i renomirane pijaniste u cjelodnevnoj proslavi ovog muzičkog jubileja, a kako bi se isti održao, morali su da se prilagode aktuelnoj situaciji. Tako će Betovenova djela koja će Martinović izvoditi publika moći da prati isključivo putem live striminga.
“Budući na okolnosti koje nas sve skupa prate, a tiču se restrikcija ili otežanih okolnosti prilikom putovanja, organizator se odlučio da dio sonata bude emitovan iz zemalja učesnika. Kako bi manifestacija došla do svih zainteresovanih obezbijeđen je i live streaming na Fejsbuk stranici Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Konkretno moj nastup, biće emitovan iz Crne Gore. Nova realnost prouzrokovana kovidom- 19, zadesila je sve umjetnike, a od starta pandemije svako od nas traži najbolji način da u toj novoj realnosti preživi. Nove tehnologije su nam prividno olakšale, to jeste omogućile djelovanje, ali bez interakcije sa publikom, nema ni prave muzike. S druge strane, priznajem da sam uzbuđen i srećan što će moj nastup pratiti mnogo više ljudi. Na kraju, pozivam sve ljubitelje klasične muzike i umjetnosti da se i fizički i virtuelno priključe ovom slavlju”, zaključuje Martinović.
32 Betovenove klavirske sonate jesu temelj klavirske literature i standardni repertoar svakog ozbiljnog pijaniste koji iole drži do sebe. Nezamislive su i koncertne sezone bez muzike L. v. Betovena, bilo da je solistička, kamerna ili orkestarska muzika u pitanju. Komponovane u vremenskom periodu od 1795. do 1822. godine, Betovenove klavirske sonate ilustriraju evoluciju muzičkog stila autora, kroz transformaciju klasičnih sonatnih kanona i otvaranje prema novoj epohi - romantizmu
Bonus video:
