Ekipa koja stoji iza studija “Stivi” i od nedavno i etikete Stivi Music, bez obzira na sve prepreke koje je prouzrokovala pandemija koronavirusa, ove godine se prilično aktivirala u promovisanju alternativne muzičke scene u Crnoj Gori.
Do sad su u njihovom studiju snimali materijale domaćih muzičara najrazličitijih žanrova i pomagali njihovu promociju, od skoro i izdavanje i lansiranje u javnost tog materijala. Sad su proširili svoje aktivnosti sa željom da do što većeg broja ljudi stigne glas o njihovim aktivnostima i iskustvima, a sve sa željom da se u Crnoj Gori stvori i okupi što veći broj ljudi poput njih, koji nošeni entuzijazmom žele da podignu stanje urbane i alternativne scene na veći nivo.
U prostoru CKZ “Ribnica” održana je panel diskusija sa temom jačanja i razvoja crnogorske alternativne kulture scene, na kojoj je pored osnivača studija “Stivi” Ivana Ivanovića i Stefana Pantovića, koji su takođe i članovi rok bendova Bubnjivi i Parampašćad, učestvovao i Ilija Pejović, koji već duži niz godina prati muzičku scenu kroz medije, ovog puta kao muzički urednik na Radiju Crne Gore i gitarista iz grupe Neon. Kako je saopšteno, trebalo je da bude prisutan i predstavnik PAM-a, ali je nažalost bio spriječen zbog drugih obaveza. Moderatorka je bila kantautorka Anja Zagorac, a događaj je podržao Fond za aktivno građanstvo.
Na panelu se najviše govorilo najviše o (ne)prisutnosti domaćih autora u crnogorskim medijima, kao paradoksu, budući da po mišljenju onih koji su govorili se u Crnoj Gori stvara više muzike nego ikad, i to one vrste koju su okarakterisali kao alternativnu muziku.
Poručeno je da to možda u globalu nije pravilna definicija, ali da se kod nas pod terminom alternativna smatra muzika koja nije toliko zastupljena u medijima.
“Paradoks je da danas gotovo da samo postoji i najviše se stvara alternativna muzika, nema više onih poznatih pop festivala”, kazao je Pejović. Ivanović je poručio da su oni tu između ostalog i da bi poslali poruku urednicima da bi trebalo sami da prepoznaju i plasiraju novu, domaću muziku, pogotovo jer je sad ima jako puno.
“Ja sam radio i u nekim komercijalnim medijima i tamo smo mimo njihove uredničke politike dolazili do zaključka da se moramo osloniti na domaće snage, jer čak i da ja lično ne prepoznajem talente i kvalitete tih ljudi, moram da dođem do toga samom logikom stvari, jer mi sigurno neće Rolling Stonesi gostovati u emisiji svake nedjelje, nego ljudi koji su mi mnogo bliži. Prije svega u komercijalnim medijima bi trebalo da zaživi ova priča, i oni su dio pop kulture”, mišljenja je Pejović.
Svi govornici na panelu su zaključili da bi dobra stvar bila da postoji obaveza da se u medijima pušta određeni procenat domaće muzike.
“Samim tim ću i ja kao urednik morati da slušam više stvari koje su ovdje proizvedene, pa ću u tome prepoznati mnogo više onoga što valja. Takođe, ne može nešto biti hit prije nego što se zavrti milion puta, mi stalno čekamo neki hit, ne možemo da ga čekamo, hit se ne dešava, nego postaje”, objasnio je Pejović.
Ivanović je kazao da ima utisak da se u nekim medijima plaše novoga i da mnogo toga zavisi od ličnih ukusa muzičara.
“Imali smo primjer kad je Anja gostovala u jednoj emisiji, gdje su joj kao uslov postavili da izvodi obrade, a ona je objavila album dva dana prije toga”, kazao je on, na što su svi prisutni počeli da se smiju
“Jer je nekoga strah što će ona da izvede u živom programu, što ako pošalje neku poruku sa kojom se ne slažem, što mi se ne sviđa, zbog čega ću da odgovaram... Doveo te je tu neko da ti da prostor, a u stvari te direktno cenzuriše”, dodao je muzičar.
Pomenuta Anja Zagorac je ukazala da po nekim istraživanjima radio i dalje ima jak uticaj na konzumaciju muzike, te da su joj se mnogi žalili kako njene pjesme ne mogu da čuju apsolutno nigdje.
Konstatacija Pejovića da većina urednika koje poznaje su muzički obrazovani i da oni biraju što će emitovati na osnovu toga izazvala je smijeh među govornicima i prisutnima.
“Da muzički obrazovani urednik ne prepoznaje modernu muziku, to je potpuno suludo. Muzika se drastično promijenilla samo u ove tri godine koliko imamo studio, a ne... Jel’ oni hoće da kažu da je to što su oni naučili prije 50 godina - to? Ako ne znaju i neće da prate što je novo, neka to prepuste nekome mlađem”, poručio je Pantović, koji se zapitao i kako to da nigdje ne može da se čuje crnogorski rep u trenutku kad ga ima više nego ikad i kad je ta muzika globalno najpopularnija.
Govornici su se osvrnuli i na festivale, a Pantović je kazao da je odnos prema domaćim muzičarima na 95 odsto njih užasan i da domaće muzičare uglavnom zovu samo da bi prošli što jeftinije i mogli da kažu da podržavaju domaću scenu, a da im ne izlaze u susret ni po pitanju najosnovnijih potreba za dobar nastup.
Pomenut je i problem prostora za koncerte, pogotovo za gostovanja većih bendova, pa je Ivanović kazao da je Crnoj Gori potreban ozbiljan Studentski kulturni centar, po uzoru iz regiona, ističući upravo na primjerima iz okruženja da su odatle proizilazili neki značajni kulturni pokreti.
Na kraju je zaključeno i da se u posljednje vrijeme pojavilo dosta inicijativa kao što su studio “Stivi”, Studentski radio KRŠ, Platform081 koji su za crnogorske uslove već napravili mnogo, ali da je u budućnosti potrebno još veće jedinstvo i rad, pa su govornici apelovali da im se pridruže svi koji dijele njihov entuzijazam.
Ni muzičari nisu bez krivice
Govornici su skrenuli pažnju i na to da nisu ni muzičari bez krivice i pozvali ih da što više stvaraju. Pejović je kao paradoks primjetio to što su muzičari u vrijeme korona krize počeli da se bune, kako je kazao, ne zato što nisu autorski prepoznati, nego zato što nisu u kafanama.
"Ima i gomila muzičara koji samo sviraju kavere, nastupaju po kafanama i koje briga za ovu priču, a oni nam se zovu kolegama. I oni prihvataju što god im se da, da odsviraju tri akorda na televiziji i poslije nađu tezgu za 20 eura i pivo i to im je super. Moramo i sami da uspostavljamo neke standarde", mišljenja je Pejović.
Bonus video:
