Kako je ove godine sve više jačao momentum pokreta “Black Lives Matter”, postao je i nezaobilazna tema u javnom diskursu i na ovim prostorima. I dok su jedni žurili da ocijene kako se možemo pohvaliti da u našoj zemlji nema rasizma, drugi su upozoravali da i mi imamo “naše crnce”, a to su pripadnici RAE populacije. Samo što oni nemaju ni približno toliku vidljivost i političku zastupljenost kao Afromamerikanci.
Još jedna stvar koja ih vezuje za Afroamerikance je da ih “bije glas” da su izuzetno muzikalni narodi, a na ex Yu prostoru pripadnici RAE populacije bili su neki od legendarnih muzičara, pogotovo u domenu narodne muzike. No, posljednjih godina neka druga muzika je postala narodna za Rome, bar kad je u pitanju njihova omladina, što nije iznenađenje uzevši u obzir da hip hop kulturu karakteriše želja za društvenom vidljivošću, želja da se skrene pažnja na položaj i kulturu ljudi sa margina društva, da se pobijede životne okolnosti i pobjegne iz geta.
Sve to spakovano je i u pjesmi “Ko si da mi sudiš”, koju prati i spot Stefana Rabrenovića,a koju potpisuju romski reperi iz Berana Gianni i Eni. Numera je snimljena u okviru programa „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“ u realizaciji organizacija Help i “Koračajte sa nama - Phiren Amenca”.
“Ko si da mi sudiš” je brzo privukla preko 10 hiljada pregleda i izazvala pozitivne reakcije na društvenim mrežama. Stihovi kao: “Hoću da idem u školu, hoću da imam diplomu, hoću mjesto pod suncem, hoću da imam slobodu da vam pokažem šta mislim, da vam pokažem šta mogu, kud god da krenem život mi postavi nogu”, neke su čak i rasplakali.
Giannievu (Erđan Beriša) pjesmu koju je napisao Edin Šabanović, na kojoj je Eni (Enis Žumberi) odrepovao refren, karakteriše univerzalna poruka da smo na kraju dana svi ljudi koji se bore sa svojim strahovima, jure za svojim snovima, raduju se, vole, pate i nadaju se boljem.
U razgovoru za “Vijesti” on je potvrdio da je rep omiljena muzika romske omladine, ali su i veliki ljubitelji plesa. Beriša je 2018. sa plesnim klubom Duga osvojio prvo mjesto na jednom takmičenju u Nikšiću. Sad je ostvario san da se nađe pred mikrofonom.
“Kad sam prvi put došao u studio zamalo sam zaplakao jer mi se ostvarilo ono što sam sanjao. Pozitivni komentari ohrabruju me da nastavim da se bavim repom”, otkriva mladi, 17-ogodišnji reper.
Jedan san je ispunio, sljedeći mu je da nastupa širom Crne Gore, ali i da povuče druge sa sobom, jer kaže da u njegovom naselju Talum ima još dosta Roma talentovanih za muziku. Na pruženoj prilici ne može dovoljno da zahvali Helpu i organizaciji Phiren Amenca, na čijoj radionici na Cetinju je rođena ideja o ovoj pjesmi i spotu.
“Željeli smo da ovom pjesmom predstavimo naš položaj, kulturu i stvari koje se vezuju za našu populaciju, a spot da snimimo u našem naselju da bi prikazali u kakvim uslovima se ovdje živi, da predstavim svoj kraj i svoju ekipu. Odlučili smo da bude u crno-bijelom tonu baš zbog težine tog teksta i prezadovoljan sam kako je ispalo”, kazao je Beriša.
On je uvjeren da ima talenat koji bi mogao da mu omogući da, kako kaže, izađe iz geta.
“Želim da napravim muzičku karijeru, hoću sad da kupim opremu i da nastavim”, ističe on, a svi oni koji žele da mu pomognu ili sarađuju sa njim mogu ga kontaktirati na društvenim mrežama Facebook (Upss Đani Broo) i Instagramu (upss_djani_king).
Na pitanje što misli da je najbitnije što bi njegovi sugrađani trebalo da znaju o njegovom narodu ima jednostavan odgovor.
“Želim da znaju da možemo da budemo kao i svi drugi, da ne misle da smo svi lopovi i slično”, poručuje on.
Uspjeh, izlazak iz geta i ravnopravnost
Gianni kaže da po njemu pomenuta paralela između Afroamerikanaca u SAD i Roma kod nas ima smisla na razne načine, ali i skreće pažnju da su Afroamerikanci u svojoj zemlji u daleko boljoj poziciji, iako se i dalje bore sa rasizmom i predrasudama. On bi volio da se to poređenje proširi tako što će pripadnici njegovog naroda postati poznati i uspješni kao brojne njegove kolege reperi sa druge strane Atlantika.
“Mogu komotno da kažem da možemo da se poredimo sa crncima, iako su oni vremenom dobili mnogo bolji status u društvu nego mi. Ali slične želje nas vežu, a to su uspjeh, izlazak iz geta i ravnopravnost. Da, imamo mi taj crnački mentalitet, ritmični smo, osjećamo muziku, živimo muziku. Iz mog kraja, nažalost, još uvijek niko nije prosperirao, ali sam siguran da ubrzo dolazi naše vrijeme. Mi imamo dosta talenata za sve, samo je potrebno da nam ljudi pruže prostor i šansu da se pokažemo”, ističe on.
Bonus video:
