Želite li da napišete muzički hit, veća je vjerovatnoća da ćete to uspjeti s pjesmom koja je vedrija, uz koju može da se pleše i koju izvodi pjevačica, pokazala je studija o 30 godina evolucije u muzici.
Ali iako ljudi očigledno preferiraju vedrije pjesme, njih je sve manje i manje.
"Svake godine izlazi sve više nesrećnih pjesama", utvrdio je tim s kalifornijskog univerziteta Irvin u časopisu Royal Society Open Science.
U njihovoj analizi pokazalo se da su u pjesmama u zadnjih 30 godina "sreća" i "vedrina" u opadanju, dok je "tuge" sve više.
Ali tom trendu prkose hitovi.
Veselije pjesme, naime, na top listama polaze bolje od tugaljivih.
Odličan primjer za to je "Happy" Farela Vilijamsa.
U studiji nisu analizirani stihovi nego samo karakteristike zvuka pop pjesama, ali rezultati odgovaraju ranijim istraživanjima koja su pokazala da iz pjesama nestaju "pozitivne emocije".
U ranijoj studiji koja je pokrila razdoblje od 1980. do 2007. pokazalo se tako da su stihovi sve egocentričniji, da se sve više upotrebljavaju riječi "ja" i "moje", kao i druge antisocijalne riječi poput "mržnja" i "ubistvo", prenosi agencija Hina.
Takav trend u pisanju stihova u skladu je s društvenim trendovima rasta usamljenosti, socijalne izolacije i mentalnih poremećaja.
U novoj kalifornijskoj studiji, utemeljenoj na pola miliona pjesama objavljenih u Britaniji od 1985. do 2015, pokazalo se i da su sve manje popularne pjesme koje pjevaju muškarci.
"Posljednjih godina više hitova izvode pjevačice", navodi se u studiji.
"To je posebno zanimljivo s obzirom na veliku debatu o ulozi žena u muzičkoj industriji, rodnoj neravnopravnosti, stereotipovima i seksualizaciji pjevačica", dodaje se.
Pjesme u studiji smatrale su se upješnim ako stignu do prvih 100 na muzičkim ljestvicama, a takvih je samo četiri posto od svih objavljenih.
Popularnost raste pjesmama koje se opisuje kao vedrije, opuštenije i "plesnije", što je moguće povezano s usponom elektronske muzike i padom popularnosti roka i hevi metala.
Istraživanje je pokazalo i da je mala vjerovatnoća da će klasika i džez doći do top lista, koje su mahom rezervisane za pop i dens pjesme.
Može li ovo pomoći stvaraocima muzike?
"Moglo bi, ako prate trendove i nastoje da ih slijede", kazala je koautorka studije Natalija Komarova.
"Ali veliki dio uspjeha i dalje čini 'ono nešto' što ni matematičari ne mogu da izmjere", naglasila je.
Bonus video:
