Hitovi koji su, posebno ljubiteljima repa, obilježili ovo ljeto svakako su i numera “Forza” i “Fantazia” jednog od najpopularnijih repera mlađe generacije sa prostora Balkana. Grgo Šipek pravo je ime hrvatskog hip-hopera Gršeta koji već pet godina polako ali sigurno osvaja publiku širom regiona.
Ljubav prema muzici naslijedio je od brata koji ima hard rok bend, pa je Grše još kao mali naučio da svira bubnjeve. Međutim, ljubav prema hip-hopu prevladala je u tinejdžerskim danima kada je krajem srednje škole odlučio da sa prijateljem Mateom Đonlićem Đonom, osnuje sastav “Treći čin”, što je bio početak Gršetove muzičke karijere.
Samostalnu karijeru obilježio je i uspješni prvijenac “Tilurium” koji je objavio 2019. godine, te pjesmama koje su se našle na njemu privukao veliku pažnju. Iste godine otvorio je i izdavačku kuću Blockstar Digital sa sjedištem u Splitu.
Drugim albumom “Platinum” koji se našao na tržištu 2021. godine Grše se nametnuo kao jedan od vodećih muzičara novije generacije na domaćoj hip-hop sceni.
Ovo ljeto za repera je bilo veoma radno. Nastupi na kojima publici pruža svaki atom snage, ali i česta putovanja znaju biti, priznaje, iscrpljujući, no atmosfera na koncertu i reakcija publike uvijek su mu dodatni motiv da nastavi da bude uvijek bolji i energičniji. Tako je bilo i ljetos na Tjentištu kada je nastupio na OK festu, gdje je iz kombija izašao pravo na scenu i napravio sjajnu atmosferu u kampu produživši nastup na oduševljenje publike. Nakon koncerta uslijedilo je fotkanje sa fanovima gdje je, bez obzira na činjenicu da je bio na izmaku snaga, pozirao sa sve osmijehom.
“Još uvijek mi bude začuđujuće i nerealno kad nakon nastupa publika dođe da se fotografiše sa mnom. Sve je to dio posla kojim se bavim, a zaista mi bude gušt kad nakon nastupa požele da imaju fotografiju sa mnom i da podijelimo taj momenat zajedno. Svakako, zahvaljujući njima sam tu gdje jesam i trebam im se odužiti zbog toga”, smatra Grše.
Upravo reperi mlađe generacije kojima i sam pripada odlučuju se za komercijalniji zvuk, dok su im tekstovi su puni nasilja i loših poruka. No, Grše se ipak trudi da sve to usvojim pjesmama izbjegne, te ga to razlikuje od većine mlađih kolega. Iako muzička podloga uvijek vesela i tjera na ples, kad su tekstovi u pitanju Grše nije spreman na kompromise, već kako kaže u razgovoru za Vijesti, radije bira da ga publika voli zbog toga što on jeste.
“Već dugo sam na scene i stvarno sam u svim segmentima muzike bio, u dosta žanrova sam bio. Moja prijašnja faza je bila takva sa tim ajde da kažemo ‘nasilnim tekstovima’. Međutim, kako sam odrastao, tako sam i emocionalno sazrijevao i tako se i moja muzika isto mijenjala. Opet, i taj dio priče je dio mene, ali trudim se da sa svakom novom pjesmom priđem na tu neku drugu stranu i da širim ljubav i pozitivnu energiju i sklad života, što je najbitnije”, napominje Grše te dodaje da među svojom publikom ima onih koji vole trep, do onih kako ih sam naziva “hard kord fanova repa”.
Trudi se da kroz njegove tekstove publika osjeti i bunt, ali i da pokaže da i kroz hip-hop se može govoriti o ljepšim temama.
“Kao što sam već rekao, dosta se moja muzika promijenila u posljednje vrijeme pogotovo od kako sam i sam postao roditelj. Dosta tih nekih klikova od kako sam dobio dijete je proradilo u glavi. Svakodnevno nastojim da promijenim sebe, svoju muziku i to na neki drugi put usmjerim”, iskren je Grše.
Upravo zbog toga što najviše mladi slušaju hip-hop smatra da je bitno kakve poruke kroz pjesme on i njegove kolege šalju.
“To je dosta specifična tema jer sve je danas na dlanu. Ne kažem da je to o čemu govore u pjesmama ispravno, ali možda nijesu ni reperi ti koji utiču krivo na djecu. Sa svih strana, sve im je na dlanu, mislim na to negativno. Psuju reperi, ali psuje se i na ulici, tako da, rep je oduvijek bio dio toga gdje se pričalo o tome šta nas okružuje. Jedino je hip-hop to spominjao. Ne znam iskreno koji bih odgovor dao na to, ali me nekad zna na momente savjest peći jesam li ja možda krivi, da li nešto krivo radim ili loše utičem, ali na kraju dana niko nema odgovor na to. Kao klinac slušao sam AC/DC, odrastao sam na rokenrolu i tada mi niko nije govorio zašto to slušam. A upravo je to žanr gdje su tekstovi vulgarni - seks, droga, rokenrol. Mislim da smo se kao društvo promijenili dosta i da se svaka sitnica gleda. Ljudi bi trebalo da se opuste i uživaju u životu. Na kraju krajeva vaspitanje dolazi iz kuće i onako kako roditelji vaspitavaju svoju djecu, takva će i biti. Ne mora njih ništa da promijeni što se dešava vani. Sve kreće iz kuće. Ko kući radi posao kako treba, ne treba se bojati ničega”, savjetuje Grše.
Prošle godine slavilo se širom svijeta pola vijeka od nastanka hip-hopa, te se Grše ocjenjuje da je i kod nas ovaj žanr dosta evoluirao.
“Dosta se promijenila ta prava hip-hop scena, malo je zamro onaj hardkor rep posljednjih godina, došao je trep koji je preuzeo sve. Nekima je zbog toga krivo, ali to je jednostavno tako, to je evolucija žanra. Da nije bilo trepa, umro bi hip-hop i to sigurno. Tako da je za repere dobro što se pojavio trap. Inače, ja do 19. godine nijesam slušao hip-hop uopšte. Zapravo sam kasno počeo pisati i raditi, i za mene je to sve još novo, i dalje ga proučavam”, priznaje Grše, te otkriva kako se našao u repu:
“Dolazim iz rokerske porodice, sviram bubanj od malih nogu. U kvartu je bio jedan momak što je radio rap, ja sam došao jedan dan iz škole i pitao ga da napravimo pjesmu. On mi je tada odgovorio da se možemo naći i napraviti zajedno, ja sam isto veče sjeo i napravio prvu pjesmu. Tada nijesam ni znao šta je rep, nijesam ga uopšte ni slušao. Njemu se to svidjelo, meni takođe i tako je krenula ta lagana priča. To je isto bila sudbina kad bolje razmislim, jer da nije bilo te poruke nakon škole i njegovog pristanka ne bih se bavio muzikom”, iskren je reper koji je kao bubnjar imao osjećaj za ritam, tako da mu je i to mnogo značilo pri repovanju.
“Bubanj je možda najbolji preduslov za rep, stvarno. Sluh se na taj način odlično razvija za hip-hop. Čak i Cunami koji je takođe jedan od popularnih repera isto je bubnjar, tako da je dobar za sluh i ritmiku”, zaključuje Grše.
Uticaj Italije na muziku Mediterana
Italija i Hrvatska prilično su istorijski povezane, a kao primorac Grše ne krije svoju fascinaciju ovom zemljom ni kroz pjesme, te gotovo da nema one u kojoj se ne pominje ova zemlja, djelovi, riječi...
“Dosta influensa ima kod nas iz Italije - od arhitekture do hrane, života. Isti je kao u Italiji. Dugo mi je trebalo da nađem tu neku formulu, jer mi ne možemo koristiti taj turcizam koji je Srbija-Bosna, jednostavno ne ljubi se jedno s drugim. Tražili smo tu formulu da to malo raširamo za šire mase i to je bio taj spoj. Na kraju krajeva mi smo dvije temlje Mediterana i to se ljubi jedno s drugim. Savršeno, a i to je publika prihvatila. Na kraju krajeva i muzika Olivera, Džibonija dosta je pod uticajem Italije”, kaže Grše.
Bonus video:
