Bio je jedna od najuticajnijih ličnosti u istoriji džeza, poznat po hitovima kao što je "What a Wonderful World", pojavljivanju u holivudskim filmovima i saradnji sa zvijezdama od Binga Crozbija do Ela Ficdžerald.
Međutim, djetinjstvo Luja Armstronga bilo je dosta drugačije od njegovog kasnijeg života - odrastao je u teškom siromaštvu u kraju pogođenom kriminalom i nasiljem. Nova saznanja sada bacaju dodatno svjetlo na rane godine muzičara, uključujući otkrića da su njegova majka i sestra bile hapšene zbog prostitucije, piše britanski Gardijan.
Armstrong je rođen 1901. godine u Nju Orleansu. On je 1912. uhapšen i poslat u dom za siročad, gdje je, pod vođstvom muzičkog učitelja Pitera Dejvisa, naučio da svira kornet i sanjao o tome da postane profesionalni muzičar.
Pridružio se bendu kornetiste Kinga Olivera u Čikagu 1922, a već 1925. snimao je ploče pod svojim imenom. Do 60-ih njegove ploče, posebno verzija naslovne pjesme iz mjuzikla "Hello, Dolly!", bile su toliko popularne da su čak izbacile Bitlse sa vrha top lista u jeku Bitlmanije.
Armstrong je obožavao svoju majku i sestru. Bio im je zauvijek zahvalan na podršci. Iako su biografi pisali o njegovom teškom djetinjstvu, nije bilo dokaza, iako je bilo mnogo spekulacija, da su morale da se okrenu prostituciji kako bi preživjele. Sada su se pojavili policijski izvještaji i intervjui koji otkrivaju da su njegova majka Majan i sestra Beatris više puta hapšene i provodile dane u zatvoru.
Nova knjiga Rikija Rikardija, direktora istraživačkih zbirki u Muzeju kuće Luja Armstronga u Njujorku i dobitnika Gremija za rad na Armstrongovim snimcima, otkriva mnoge nepoznate detalje iz muzičarevog života.
Knjiga "Stomp Off, Let's Go: The Early Years of Louis Armstrong", koju ovog mjeseca objavljuje Oxford University Press u SAD, oslanja se na neobjavljene trake, rukopise i pisma, uključujući intervjue sa Armstrongovom sestrom u kasnijim godinama, nedovršenu autobiografiju njegove druge supruge Lil Hardin, kao i Armstrongov necenzurisani rukopis autobiografije "Satchmo: My Life in New Orleans".
"Luj je govorio o prostituciji u svom komšiluku, ali nikada nije pominjao da se i njegova majka bavila time i da je hapšena. Sada imam dokaze crno na bijelo. Nevjerovatno je da su svi policijski dosijei otpremljeni na ancestry.com prije otprilike godinu i po dana", otkrio je RikardiObserver. Izgleda da su ih do tada čuvali u javnoj biblioteci Nju Orleansa.
U policijskom izvještaju iz 1914. godine stoji da se Armstrongova majka suočila sa kaznom od 2,50 dolara ili 30 dana pritvora, uz napomenu "zanimanje - prostitutka". Policajac je zapisao: "Kazna nije plaćena".
Rikardi kaže da je Armstrongova priča pravi primjer uspona iz siromaštva - "dijete koje je odraslo hraneći se iz kontejnera", koje je otac napustio odmah nakon rođenja njegove sestre i koje je živjelo među nasilnim kriminalcima u kraju Nju Orleansa toliko opasnom da su ga zvali "bojno polje".
"Luj je uvijek poštovao ljude i bio ljubazan. Volio je ljude i davao majci sve zasluge za to kako se ponašao. Ali, istovremeno, ona bi nestajala i po mjesec dana", dodao je autor knjige.
Govoreći o Armstrongovoj sestri, Rikardi je kazao da je pronaša papire koji potvrđuju da je hapšena zbog prostitucije i novinski članak koji navodi da je pucala u čovjeka u stanu poznatom po prostituciji.
"Nekako nije završila na duže vrijeme u zatvoru, ali jeste bila hapšena zbog toga", dodao je.
Škoirali su ga dokumenti iz 1916. godine o Armstrongovom hapšenju zbog "skitnje".
"Taj nejasan termin često je policiji služio kao izgovor da uhapse crnce samo zbog njihovog postojanja, ali se ponekad koristio i u kontekstu prostitucije. Završilo se tako što ga je prostitutka ubola nožem u rame. Pronašao sam traku na kojoj on priča o tome, pokazuje svoj ožiljak i opisuje kako je njegova majka skoro ubila tu prostitutku kada je saznala", ispričao je Rikardo.
Armstrong je na toj traci, privatnom razgovoru sa svojim prijateljem i producentom Džordžom Avakijanom iz 1953. godine, koji je pronađen u Avakijanovoj kolekciji u njujorškoj javnoj biblioteci 2023. godine, rekao: "Ne sjećam se koliko puta sam bio u zatvoru. To je tada bila uobičajena stvar".
Rikardi je pronašao i policijske izvještaje o drugim ljudima iz Armstrongovog djetinjstva, koji pokazuju da su bili nasilni kriminalci u "prilično zastrašujućem okruženju". Među njima je i "Crni Beni", koji je Armstrongu bio poput oca, ali je bio optužen za nasilje nad ženama, te da je bacio ciglu na čovjeka i tako mu slomio lobanju.
U prethodno neobjavljenim intervjuima, Armstrong se prisjećao kako je izbjegavao metke.
"Kažu da Bog čuva budale – izgleda da pazi i na mene. Meci su fijukali, a ja sam samo svirao bluz. Ali nikada nisam bio povrijeđen... Ako neko počne da puca, ne znam kako me nisu pogodili", ispričao je muzičar, a Rikardi konstatovao da je sama činjenica da je Armstrong preživio bila čudo.
Džez legenda, Armstrong nije prestajao da nastupa do svoje smrti 1971. godine. Rikardi vjeruje da su ga sjećanja na siromaštvo tjerala naprijed.
"Bio je gladan nekada, bio je siromašan - i nije želio da se to ponovi. Gurao je sebe do krajnjih granica, nastupajući svake večeri", zaključio je on.
Bonus video:
