Klapsko pjevanje ima duboke korijene u hrvatskoj muzičkoj tradiciji, posebno u primorskim krajevima, gdje se generacijama prenosi kao neizostavni dio kulturnog identiteta. Ova jedinstvena vokalna interpretacija, prepoznata i zaštićena kao nematerijalna kulturna baština UNESCO-a, nadahnjuje brojne zaljubljenike u muziku i van granica Hrvatske.
Jedan od festivala koji na poseban način slavi ovu tradiciju je Maškarani klapski maraton, koji se održava već 16 godina. Ovaj događaj spaja klapsku pjesmu i karneval jer klape nastupaju maskirane, donoseći dodatnu dozu kreativnosti i zabave.
Ove godine, mješovita klapa Camerton iz Crne Gore bila je jedini predstavnik ne samo svoje zemlje, već i čitavog regiona, čime je festivalu dala međunarodni karakter. Njihovo učešće ne samo da potvrđuje rastuću popularnost klapskog pjevanja u Crnoj Gori, već i doprinosi širenju i očuvanju ove bogate muzičke tradicije.
Iza sebe imaju nastupe ne samo po Crnoj Gori, već i regionu, a o tome koliko je bilo teško zapjevati tamo gdje je višeglasno pjevanje pod zaštitom UNESCO i ima višedecenijsku tradiciju, jedan od članova Camertona Dejan Lučić u razgovoru za Vijesti otkriva:
“Vodimo se time da kultura govori univerzalnim jezikom i da je uvijek dobro biti u društvu onih od kojih možete učiti i uz koje možete napredovati. Divimo se odnosu Hrvatske prema svojoj kulturnoj i muzičkoj baštini koja nam je bliska. Odrastali smo i stastavali slušajući pjesme dubrovačkog primorja, iz Dalmacije i iz Kvarnera. Isto tako, i prije svega, ponosni smo na našu Boku gdje se klapsko pjevanje vjekovima praktikuje i čuva, a što mi afirmišemo kroz naš rad. Odlazak u Opatiju jeste bio pjevački i scenski izazov, ali i velika radost i ponos što se možemo predstaviti tamošnjoj publici, učestvovati na takvom događaju i povezati se sa kolegama. Naša voditeljka, magistrica dirigovanja Jerina Knežević, sve je to fino ‘upakovala’”, ispričao je Lučić.
Vođeni ljubavlju prema pjesmi nekoliko zaljubljenika u klapsko pjevanje pokrenuli su ovu priču 2018. godine, a pored Lučića koji pjeva bas, u klapi su još i sopranke Olivera Ivanović, Dubravka Živković, Nadežda Sredanović, zatim altice Ana Jovanović i Eleonora Albijanić, tenori Petar Lipovina i Jovan Vuković, i bas Dalibor Labudović.
Već nakon šest mjeseci rada osvojili su nagradu publike za pjesmu “Stari mlini” na Međunarodnom festivalu klapa u Perastu, a nastupali su širom Crne Gore, kao i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Njihov repertoar je širok, te pored obrada imaju i nekoliko autorskih pjesama, a za predstavljanje na klapskom maratonu odabrali su crnogorsku primorsku narodnu pjesmu “Riba rak”.
“Tekst te numere smo, u skladu sa propozicijama Maratona, prepjevali i prilagodili aktuelnom trenutku. Veoma smo zadovoljni nastupom, za koji smo se pripremali oko dva mjeseca, posebno jer smo prvi put učestvovali na manifestaciji ovoga tipa i pjevali pred više od 1200 ljudi koji istinski vole klapsku muziku i uživaju u maškarama bez obzira na životnu dob. Sve klape, a bilo nas je deset, imale su izuzetne scenske nastupe, obilježene kvalitetnim izvedbama prepjevanih klapskih pjesama, odličnim kostimima i koreografijama. Bilo je to veče dobre zabave, smijeha, duhovitih napjeva, ali i emocija i druženja kojih ćemo se rado sjećati. Takođe, uspostavili smo kontakte sa kolegama i razgovarali o mogućnostima buduće saradnje”, prisjetio se Lučić.
Mnoge klape ne izlaze iz okvira obrada, ali Camerton se ističe time što već ima četiri autorske kompozicije. Prošle godine predstavili su numeru “Sve godine” koju je Jasminko Šetka radio za njih.
Na pitanje koliko su autorske numere uozbiljile sam rad klape, jer nije isto pjevati već poznate pjesme, kako najčešće klape rade i donijeti nešto sasvim novo, Lučić odgovara:
“Sa Jasminkom Šetkom veže nas iskreno prijateljstvo i ljubav prema muzici. Šetka je renomirani i nagrađivani klapski voditelj i kompozitor, koji je sarađivao s muzičkim velikanima poput Olivera Dragojevića, Ibrice Jusića, Tereze Kesovije, Tedija Spalata. Vodio je muške klape Mastrinka, Versi, Tragos, Šufit, Pasika, Praska i Mriža, mješovitu klapu Sedam Kaštela, kao i ženske klape Dalmatinke i Ventula. Malo je reći da smo počastvovani njegovom pažnjom i zahvalni na svakom savjetu, sugestiji i kritici, a posebno na pjesmi koju nam je poklonio”, kaže Lučić te dodaje da su boravak u Hrvatskoj iskoristili i za susret sa njim.
“Evocirali smo uspomene, pjevali i razgovarali o budućim projektima. Naša želja je da on bude dio nekih od njih, a hoćemo li u tome uspjeti, zavisi od mnogo faktora - pa i od sreće, za koju se nadamo da će nam biti naklonjena”, dodaje član klape Camerton.
Upravo im je autorska muzika otvorila nova vrata, omogućivši im da se izdvoje na klapskoj sceni i dobiju priliku za značajnije nastupe, ali su i zainteresovali autore da rade za njih.
“Sve naše autorske pjesme, koje su nam radili afirmisani autori - Šetka, Momčilo Zeković-Zeko, Tonči Petrović, Poly Gjurgjević i Aleksandar Saša Gajić, pričaju svoje mikro priče koje dotiču ne samo nas kao izvođače, nego i publiku kojoj su namijenjene, i druge potencijalne autore.
Veoma nam je važno da svojim repertoarom čuvamo i promovišemo generacijsko pamćenje i baštinu Boke, i cijele Crne Gore, i da u autorskim pjesmama sačuvamo istančanost kazivanja, ljepotu stiha i melodičnost klapske pjesme. Jesu nam se javljali autori, imamo nekoliko novih pjesama u koje vjerujemo i koje čekaju svoj trenutak da ih predstavimo publici”, otkriva Lučić.
Takmičenje u Hrvatskoj nije jedino gdje ste nastupali. Naime, redovni su na takmičenjima u Perastu, te ne kriju da to mnogo znači za sam rad klape i napredovanje.
“Na međunarodnom festivalu klapa u Perastu redovno nastupamo od našeg osnivanja 2018. godine. Koliko nam je važan ovaj festival najbolje govori činjenica da smo u Perastu izveli premijerno tri naše autorske pjesme- “Stari mlini” (2018. - nagrada publike, kategorija Nova klapska pjesma), “Dormi, dormi” (2019.) i “Prijatelju baci sidro” (2022. - treća nagrada za tekst, kategorija Nova klapska pjesma). Festival jeste takmičarskog karaktera i svake godine ozbiljno se pripremamo za nastup, ali ono što nam je ‘za oktavu’ bitnije od plasmana jeste pjesma, druženje s kolegama iz Crne Gore i regiona, dobra energija i prilika da učimo jedni od drugih. Festival je za pažljivog slušaoca, koji je pri tome pjevač/ca, svojevrstan master class - pjevaju najbolji, učite od najboljih. Treba biti otvoren za učenje i nove spoznaje, jer svako zadovoljstvo sobom put je u stagnaciju i nazadovanje”, siguran je Lučić koji je podsjetio da su i prošle godine učestvovali u kategoriji mješovitih klapa, sa pjesmama ‘Cesarica’ i ‘Cvjetak pade s naranče’, koje su im donijele nagradu publike.
Mješovite klape su znatno rjeđe u odnosu na isključivo muške ili ženske sastave, što Camerton čini posebnom i prepoznatljivim vokalnim sastavom na crnogorskoj klapskoj sceni.
“Tačno je da smo atipična klapa, jer imamo jednak broj muških i ženskih članova/članica, što je rijetkost. Vjerujemo da nije samo to ono što nas izdvaja, nego i lijep manir pri izvođenju i odabiru klapskih i drugih pjesama, ozbiljnost i upornost, entuzijazam, radost i ljubav sa kojima prilazimo svakom novom projektu. Klapa okuplja pjevače iz raličitih podneblja, koji su sobom u Camerton donijeli različite kulture, navike, običaje, pa i razumijevanja muzike i muzičkog izraza. Sve to klapu čini onakvom kakva jeste - za neke posebna, za druge možda obična. Za nas članove, Camerton je mjerna jedinica našeg umjetničkog izraza i postojanja, i mirna luka za naše lađe što lome životna mora”, zaključuje Lučić.
Bonus video:
