Pješačenje kroz šumu može da osvježi vaš um, tijelo i dušu, a naučnici sada imaju dokaze da planinarednje može da promijeni i vaš mozak – nabolje.
Mnogi od nas su često pod uticajem negativnih misli, što nas može dovesti do depresije i anksioznosti, u najgorem slučaju. Nedavna studija objavljena u Proceedings of National Academy of Sciences otkriva da vrijeme koje čovjek provodi na otvorenom može da značajno smanji opsesivne, negativne misli.
Tokom istraživanja, naučnici su posmatrali i kasnije poredili stanje ispitanika koji su pješačili kroz urbane lokacije sa onima koji su pješačili kroz prirodu.
Kod onih koji su u prirodi proveli pješačeći 90 minuta, zabilježen je niži stepem zabrinutosti i imali su smanjenu aktivnosti neurona u subgenualnom prefrontalnom korteksu, području mozga koji je povezan sa duševnim bolestima.
Kod osoba koje su hodale kroz urbanu sredinu, međutim, nije zabilježen niži stepen zabrinutosti. Naučnici navode da je povećana urbanizacija usko povezana sa sve većim brojem slučajeva depresije i drugih mentalnih bolesti.
Naučnici stoga navode da redovan boravak u prirodi može da bude od velike koristi po naše psihičko (i fizičko) stanje.
Prema rezultatima studije psihologa Rut En Ečli i Dejvida L. Strejera, povezivanje sa prirodom može i da drastično utiče na odvikavanje od tehnologije i ponovno povezivanje sa prirodom.
Učesnici tog istraživanja su boravili u prirodi četiri dana. Za to vrijeme nisu smjeli da koriste bilo šta od tehnologije. Zamoljeni su da zadatke rješavaju kreativnim razmišljanjem. Istraživači su potom otkrili da je kod osoba koje su učestvovale u ovom eksperimentu sposobnost rješavanja zadataka poboljšana za 50 odsto.
Istraživači studije napominju da su i tehnologija i urbane šume nevjerovatno destruktivne, da od ljudi zahtijevaju stalnu pažnju i sprečavaju nas da se usredsredimo.
Duga pješačenja bez tehnologije smanjuju mentalni umor, smiruju um i podstiču kreativno razmišljanje.
Vježbanje je, to znamo, odlično za naše zdravlje. Planinarenje je sjajan način da sagorite između 400 do 700 kalorija po satu, u zavisnosti od težine rute koju savladavate.
Istraživači sa Univerziteta u Britanskoj Kolumbiji otkrili su da vježbanje povećava zapreminu hipokampusa - dijela mozga koji igra važnu ulogu u povezivanju informacija iz kratkoročnog pamćenja u dugoročno pamćenje. Vježbe ne samo da poboljšavaju pamćenje, nego i pomažu da spriječite njegov gubitak.
Istraživači su takođe otkrili da vježbanje može da smanji stres i anksioznost, poboljša samopoštovanje... Mnogi za rješavanje sličnih problema uzimaju tablete, a rješenje za ove bolesti može da bude jednostavnije nego što mislite.
Pa, kako da onda počnete sa planinarenjem?
Na sreću, planinarenje je jedan od najjednostavnijih i najjeftiniji sportova. Počnite sa manjim turama, gdje ćete testirati svoje sposobnosti. Radite ono što vam prija, makar to bilo i samo šetanje kroz aprk.
Svaka vježba na otvorenom je bolja nego ako ne uradite ništa.
Ako ste ipak za veću šetnju od one kroz park, pronađite mape staza u najbližoj okolini i – šetajte.
Dok ste na otvorenom, preporučujemo da isključite telefon. Nosite ga sa vama samo zbog mogućnosti da vam baš hitno zatreba.
Preporučljivo je da imate dobre, čvrste cipele za planinarenje i dugo pješačenje, uzmite obavezno vodu, zaštitu od sunca...
Bonus video:
