Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan seli se u Bijelu palatu na obodu Ankare, grandioznu novu rezidenciju čija je izgradnja koštala 350 miliona dolara.
Zdanje za koje kritičari kažu da je samo novi dokaz Erdoganovih autokratskih namjera ima 200.000 kvadratnih metara i 1.000 soba. Po arhitekturi trebalo bi da spaja moderne stilove sa gradnjom iz vremena sultana dinastije Seldžuka iz koje se razvilo Otomansko carstvo.
Erdogan je za prvi zvanični prijem u novoj palati odabrao svečanost povodom ovonedjeljne proslave proglašenja moderne turske države 1923, kada je za prvog predsjednika izabran Mustafa Kemal Ataturk.
Bijela palata ili Aksaraj na turskom, izgrađena je u zaštićenom prirodnom području Beštepe, zbog čega su se bunili i ekolozi.
Ipak, najzabrinutija je opozicija, pa Republikanska narodna partija, koju je osnovao Ataturk, tvrdi da Erdogan useljenjem u tu palatu ubrzava prelazak na predsjednički sistem vlasti.
Iako je politički sistem u Turskoj i dalje zvanično parlamentarni, od ljetošnje pobjede Erdogana na predsjedničkim izborima sve je očiglednije da će se odsad za sve pitati predsjednik.
Vjerski konzervativac Erdogan prelaskom u Bijelu palatu želi da ostavi iza sebe sekularno Ataturkovo nasljeđe pošto će napustiti vilu Čankaja, koja je bila dom 12 turskih predsjednika.
Ersin Kalajčioglu, profesor političkih nauka na istanbulskom univerzitetu Sabanci, tvrdi da Erdogan tako vjerovatno raskida sa prošlošću.
"To znači da on ne želi da postane jedan od bivših stanovnika Čankaje", objašnjava Kalajčioglu.
Erdogan je najavljivao da dolazi vrijeme “nove Turske”, pa bi ovo preseljenje moglo da bude dio tog njegovog projekta.
Galerija
Bonus video:
