Kolika je cijena prisile da odgajate tamnoputu bebu - pitanje je proisteklo iz neobičnog sudskog spora zbog vještačke oplodnje koja je nije rezultirala onako kako su to tražili naručioci.
Dok se vode rasprave koje se tiču najosjetljivijih pitanja poput rase, majčinstva, seksualnosti i pravde, debata bi mogla da se sabere u jednu premisu: Trebalo bi da dobijete ono što ste platili.
Dženifer Kramblet i njena žena, Amanda Zinkon željeli su “bijelu” bebu. U toj namjeri posjetili su banku sperme Midvest u blizini Čikaga ii zabrali plavog, plavookog donora pod brojem 380 - koji izgleda kao da je iz porodice Zinkon. Međutim, pet mjeseci nakon začeća, Kramblet je otkrila da je oplođena sjemenom donora pod brojem 330, a koji je - crnac.
“Par nije dobio ono što je tražio - izabranog donora. Bolnica je napravila grešku i zbog toga bi trebalo da plati”, smatra Džesika Berov, ekspertkinja za informacione tehnologije iz okoline Detroita.
“Nijesu rekli ništa rasistički, nijesu rekli da ne žele crnu bebu”, rekla je Berov o paru Kramblet i Zinkon, koje su svoju ljubav sada usmjerili na dvogodišnju ćerku.
“Rekli su - mi smo tražili nešto, vi ste nam dali nešto drugo i sada smo tu da to ispravimo”.
“Ispravljanje” je zapravo sudski spor. U tužbi se ističe stres i anksioznost zbog odgajanja “crnog” djeteta u predominantnom “bijelom” gradu Juniontaunu u Ohaju, kojeg Kramblet opisuje kao netolerantan.
Ona je u tužbi navela da čak i neki članovi njene porodice imaju rasne predrasude, koje ona opisuje kao nesvjesne. Takva njena ocjena je neke ljude podstakla na stav da Krembel zapravo traži novac kako bi se izborila sa teškoćama sa kojima se nerijetko suočava afro-američka populacija u SAD.
“Ne mislim da zaslužujem išta više zbog toga što sam bijeli roditelj crnom djetetu od onoga što ima bilo koji roditelj roditelj crnog djeteta”, smatra Rori Milen, koja je usvojila djevojčicu.
Neznanci često pitaju Rori zašto nije usvojila bijelu bebu a jedan se čak i našalio da je prevarila muža s crncem.
“Teško se s tim nositi, ali je samo roditeljstvo teška stvar”, odgovara na sve to Milen, koji živi u Južnoj Kaliforniji.
Biti roditelj, nastavlja ona, stavlja vas u pozicije koje ne možete očekivati ali se upustite u to jer volite svoju djecu i ona to zaslužuju.
Milen je saglasna s tim da bolnice moraju biti odgovorne kada obećaju jedno a urade drugo, ali smatra da je to što je Kramblet čekala više od dvije godine za pokretanje sudskog procesa njen realni problem.
Tokom godina ropstva u Americi, odgoj djece između crnog muškarca i bijele žene je bilo uobičajeno i prešutno prihvaćeno od društva - za razliku od slučajeva da bjelkinja odgaja crno dijete.
Autorka bloga MyBrownBaby.com Denin Milner kaže da je posljednji sudski slučaj “ukorijenjen u strahu… zaglavljen u blatu i močvari rasizma i čistoće bijele loze”.
“Ona jednostavno ne može dokučiti šta to, u suštini, znači biti crna majka, i kako je to nositi se sa rasističkim svijetom u okruženju čiji je ona proizvod”, napisala je Milner.
Koautor knjige “Bijelo roditelji, crna djeca: Doživjeti transrasno usvajanje”, Deron Smit, kaže da sudski slučaj reflektuje američke neispitane rasističke stavove i Krambeltovu tjeskobu zbog toga što ima birasno dijete.
On kaže da je, zbog odnosa ponude i potražnje, duplo skuplje usvojiti crno dijete nego bijelo te da mnogi crni dječaci iz domova nikad ne bivaju usvojeni.
“Ovaj slučaj tako precizno određuje vrijednost boje kože”, kaže Smit, koji je i profesor na državnom univerzitetu Vičita.
Ipak, Krambletova odbrana kaže da ona ne može biti odgovorna zbog toga što nije pripremljena za tu ulogu.
“Bijeli ljudi koji nijesu povezani sa crnim ljudima ne moraju nužno razumjeti izazove sa kojima se crni ljudi suočavaju tokom svog života. Ovaj par na to nije bio pripremljen i sada žele da taj problem riješi”, smatra Rejčel Djub.
“Ona nije tražila dvorasnu bebu. Dobila je, voljela je, obožavala je a sada je suočena sa izazovima i to priznaje. To je ne čini rasistom”, kaže Djub.
Ona smatra da se žena koja je pokrenula spor ne može kriviti zbog nečega čemu nije bila izložena.
“Njena jedina obaveza je da voli i podiže svoje dijete u što boljem okruženju. Ako joj novac u tome može pomoči, onda je to dobro za nju”, smatra Djub.
Galerija
Bonus video:
