Udruženje Crnogoraca iz Novog Sada organizovalo je juče u tom gradu takmičenje u kuvanju kačamaka "tučanika".
"Namjeravamo da nastavimo sa organizovanjem takmičenja u kuvanju kačamaka tučanika, čak postoji ideja da to ne bude samo jednom godišnje nego više puta, jer je ovako veliki broj gostiju pokazuje da postoji interesovanje za češćim organizovanjem ovakvih skupova", rekao je Tanjugu predsjednik Udruženja Crnogoraca Novog Sada Božidar Marković.
Udruženje postoji dvije godine, a do sada je organizovalo nekoliko sličnih manifestacija - "Dani ukljeve u Novom Sadu", "Raštan fest", prigodan skup povodom 200-godišnjice od rođenja Petra Petrovića Njegoša, muzičko veče posvećeno jednom od najboljih kantautra sa prostora bivše Jugoslavije Miladinu Šobiću, a u planu je i obilježavanje "Dana mimoze".
Upitan u čemu je tajna uspjeha Udruženja čiji je predsjednik, s obzirom da je u posljednjih dvadesetak godina bilo mnogo pokušaja osnivanja sličnih, a da ni jedno nije zaživjelo, Marković je rekao da osnovni razlog ptihvatanja tog Udruženja među Crnogorcima u Vojvodini "potpuno apolitična priča".
"Kod nas u Udruženju nema politike, želja nam je da okupimo crnogorsku nacionalnu zajednicu, sačuvamo identitet, a činjenica da je iz popisa u popis Crnogoraca sve manje, dovoljan je razlog za brigu i motiv da se nešto uradi", rekao je Marković, dodajući da je bilo dosta podjela među Crnogorcima i da se na njih mora staviti tačka.
Dokaz da su Udruženje prepoznali kao "pravu priču" je i veliki broj gostiju koji je juče došao na Festival kačamaka, što je, po njemu, i veliki motiv organizatorima da u budućosti bude još više priredbi različitog sadržaja kojima bi se u Vojvodini promovisala Crna Gora.
"Osnovni sastojci su krompir i kukuruzno brašno, s tim što se u sjevernim djelovima Crne Gore više koristi bijelo brašno, a u južnim žuto. Veoma je važno da se koristi bijeli krompir koji se brzo kuva i koga u Crnoj Gori ima jako mnogo"
"Osnovni sastojci su krompir i kukuruzno brašno, s tim što se u sjevernim djelovima Crne Gore više koristi bijelo brašno, a u južnim žuto. Veoma je važno da se koristi bijeli krompir koji se brzo kuva i koga u Crnoj Gori ima jako mnogo", otkriva tajnu Kaluđerović.
Krompir, koji se u Crnoj Gori zove "krtola" se skuva, zatim dobro ugnječi drvenim tučkom i napravi se pire u koji se sipa kukuruzno brašno, koje se potom razgrne i napravi rupa na sred lonca, kroz koju voda počinje da izlazi da bi se to brašno "zaparilo". To "zaparivanje" traje desetak minuta", otkriva Kaluđerović "recepturu" kuvanja kačamaka, dodajući da je kačamak gotov kada se iz njega izvadi tučak, a da na njemu nije ostalo nimalo kačamaka.
U tako spremljen kačamak može se dodati sir ili kajmak, a najčešće se služi uz kiselo mlijeko. U siromašnim predjelima kakva je krševita Crna Gora, po Kaluđerovićevim riječima, kačamak je bio hrana koja se najčešće spremala i jela se najmanje tri- četiri puta sedmično, a negdje i svakog dana jer su krompir i kukuruzno brašno bile najdostupnije namirnice.
U takmičenju u kuvanju kačamaka "tučanika" učestvovale su četiri ekipe, po jedna iz Novog Sada, Lovćenca, Kule i Zmajeva, a prema odluci žirija nauspješnija je bila ekipa iz Zmajeva, prenosi Tanjug.
Bonus video:
