Kristofer Kolumbo je postao jedan od najpoznatijih istraživača iz doba renesanse koji je, prelazeći tada nepoznatim vodama između Španije i Kariba, 1492. godine bio prvi Evropljanin koji je nogom kročio u Ameriku. Međutim, više od pet vjekova kasnije, britanski avanturista planira da pokaže da je do Novog svijeta mogla stići još jedna pomorska sila, i to dvije hiljade godine prije Kolumba, piše Blic.
Bivši oficir Britanske kraljevske mornarice Filip Bil nada se da će uspjeti da preplovi 10.000 kilometara preko Atlantika u replici feničanskog broda, u ambicioznom putovanju koje bi moglo da izmijeni naše znanje o istoriji.
Kada završi misiju, Bil namjerava da pokaže da su Feničani, drevna mediteranska civilizacija koja je bila na vrhuncu moći između 1.500 i 300. godine prije nove ere, bila sposobna da otplovi do Amerike.
"Od svih starih civilizacija oni su bili najbolji moreplovci. Imali su na raspolaganju kedrovinu, drvo koje je savršeno za izgradnju jakih brodova, prvi su koristili gvozdene eksere, i imali su znanja iz oblasti astrologije i poznavali su morske struje", kaže Filip Bil.
Zamisao da se plovi drvenim brodom teškim 50 tona, identičnom onima od prije 2.600 godina, možda bi izgledala kao nemoguća misija, da Bil nije prije dvije godine već učinio nešto slično.
Naime, tada je plovio oko Afrike u “Feničaninu”, koji je takođe bio replika, kako bi dokazao da su Feničani bili u stanju da oplove ovaj kontinent 2.000 godina prije nego što je to učinio Bartolomeo Dijaz, 1488. godine.
Krenuvši iz Sirije 2008. godine, “Feničanin” je prešao 32.000 kilometara za dvije godine, boreći se protiv talasa visokih šest metara kod Rta dobre nade, ali i protiv somalijskih pirata. “Feničanin”, dug 19 metara, izgrađen je na osnovu pronađene olupine kod Marseja, a za njegovu izgradnju korišćeni su lokalni materijali.
U ovom poduhvatu učestvovala je ekipa dobrovoljaca, kojih je u svakom trenutku bilo između šest i 15, i 53 mornara iz 14 zemalja.
"Nismo imali mehanička vitla, a sidro smo morali ručno da spuštamo i podižemo", prisjeća se Bil.
"Arheolozi su pronašli tragove pepela i kokaina na egipatskim mumijama, koji su jedino mogli doći iz Novog svijeta", objašnjava Bil.
Kartaginjani išli u Ameriku kad god požele?
Mark Mekmenamin, profesor geologije upućuje na činjenicu da su se na feničanskim novčićima nalazile mape Starog i Novog sveta, i da su, s druge strane, bakarni novčići sa feničanskim simbolima pronađeni i u Sjevernoj Americi.
"Ti dokazi znače da su Kartaginjani (zapadno feničansko pleme) imali sposobnost da pređu Atlantik kad god požele", kaže profesor Mekmenamin.
Bilov novi brod, kome će biti potrebno dva do tri mjeseca da stigne do Amerike, treba da krene iz Tunisa, ukoliko Bil uspije da prikupi 160.000 dolara za ekspediciju.
Njujorški Metropoliten muzej već je od Bila tražio da njegov brod bude prikazan na izložbi o Feničanima, koja se otvara u septembru 2014. godine.
"Ko god pogleda malo pažljivije, vidjeće da su i Vikinzi bili u Americi oko 900. godine n.e. Pronađene su vikinške naseobine na Njufaundlendu, to je nesporna činjenica. Znači, Kolumbo je svakako bio drugi - u najboljem slučaju - koji je stigao preko Atlantika u Ameriku", kaže Bil.
Bonus video:
