Karnevalisti se šale na račun moćnih već 200 godina. Napoleonu se to nije sviđalo, pa je po kratkom postupku zabranio maskaradu karnevalskih luda. Karnevalska udruženja danas se bore s drugim vrstama otpora, piše Dojče vele.
Na ovogodišnjoj povorci u Kelnu povodom pokladnog ponedeljka (Rosenmontag), njemačka kancelarka je predstavljena kao svinja koja hrani puno prasića, a oni na leđima nose zastave zemalja EU u krizi.
Ministar unutrašnjih poslova Njemačke Hans-Peter Fridrih sjedi na WC-šolji u kojoj eksplodira bomba neonacista uz natpis: „Diži dupe!“ Baš tako je nazvana i jedna inicijativa rok muzičara protiv desnog terora.
Politika se na njemačkim karnevalima kritikuje nezavisno od trenutnih političkih aktera. Nedavno je ismijavana i Nobelova nagrada za mir Evropskoj uniji kroz figuru golubice mira koja sjedi na sanducima oružja za izvoz.
Ove godine pojavila se i jedna švajcarska krava koja jede eure iz Njemačke, izbacujući izmet u obliku CD-ova švajcarskih banaka na kojima se nalaze podaci o njemačkim utajivačima poreza.
Vrhunac događaja u Kelnu, Diseldorfu i Majncu su povorke vozila dekorisanih određenim motivima. Ručno se izrađuju figure od papira i žice koje često prikazuju političare na groteskan način.
Advokati prijetili tužbama
Do samog početka motivi paradnih vozila ostaju tajna. Niko ne smije da ih prije toga fotografiše. To je bitno da bi se probudila radoznalost i znatiželja kod posjetilaca, budući da se na uličnim karnevalima obrću milioni eura.
S druge strane, organizatori žele da izbjegnu da se njihovi motivi objave prije vremena i tako se onima koje ismijavaju pruži prilika za pravne korake.
Član Upravnog odbora karnevalskog udruženja u Majncu Kaj-Uve Šrajber kaže da takvih diskusija uvijek ima.
Advokati su više puta dolazili u dvoranu u kojoj se prave paradna kola i prijetili tužbama kako bi izdejstvovali da se neki motiv promijeni, istakao je Šrajber. Ipak, do sada je sve ostalo samo na prijetnjama.
Problematično je bilo i prikazivanje jedne gole časne sestre prilikom kontrole na skeneru 2009. godine
Da bi stišali kritike, organizatori povorke su ispred kratke havajske suknjice i mjesta na kojem je prikazan mali penis stavili saksiju sa palmom. Ipak, ta saksija se u jednom trenutku prevrnula, što su prisutni fotografi jedva dočekali, a cijela stvar je pretvorena u skandal.
Problematično je bilo i prikazivanje jedne gole časne sestre prilikom kontrole na skeneru 2009. godine. Tada je bila aktuelna diskusija o postavljanju takvih uređaja na njemačkim aerodromima da bi se lakše otkrili eksploziv i oružje. Časna sestra je u karnevalskoj povorci nosila izazovni donji veš.
Religija i crkva problematične
Kritikovanje politike je za karnevaliste je pitanje časti. „To političari moraju da podnesu“, kaže Kaj-Uve Šrajber. Ipak, on priznaje da je izuzetno teško prikazati probleme koji se tiču religije i crkve jer se tu odmah pojavi otpor: „Velike provokacije pokušavamo da izbjegnemo“, kaže Šrajber.
U razgovorima za Dojče vele i drugi organizatori povorki pokazuju se kao prilično pomirljivi. „Želimo da kritikujemo na humoristički način, ali ni u kom slučaju ne želimo da nekoga uvrijedimo lično“, ističe Zigrid Krebs iz karnevalskog odbora u Kelnu. „Ne tvrdimo ništa što nije istina i ne vrijeđamo“, kaže i Jirgen Dic.
On, inače, već 30 godina na takozvanim „karnevalskim posijelima“, nastupa u ulozi kurira Bundestaga i dobro poznaje osjetljivost političara. „Sve dok ste fer, smijete da bockate“, ističe taj karnevalista.
Između ljubavi i mržnje
Mnogi političari i sami vrlo rado idu u maškare i pokazuju se na karnevalskim slavljima kako bi skupili poene kod birača. Na tim manifestacijama se u opuštenoj atmosferi sklopi i pokoji posao.
Aktivnosti u tradicionalnim karnevalskim udruženjima su skupe, pa se tamo mogu naći mnogi srednje-veliki preduzetnici koji se s političarima rado druže u drugačijem okruženju nego inače.
Od 1950-ih godina se u Ahenu dodjeljuje odličje karnevalskih luda – „Orden protiv ozbiljne ozbiljnosti“. Njime se odaje počast humoru političara. Među dobitnicima su i neki najpoznatiji političari Njemačke, kao Konrad Adenauer, Helmut Šmit i Hans-Ditrih Genšer.
Udaraju po svima
Možda poslednji pravi bastion prkosnih karnevalskih luda nalazi se u Kelnu gde se one zovu „Jecken“. Od 1983. kabaretisti tu organizuju takozvani „Štunkzicung“ (Stunksitzung), odnosno karnevalsko posijelo namijenjeno prepirkama, odnosno „popuštanju ventila“.
Sama riječ „Štunk“ dolazi od reči „Geštank“, što znači smrad, i u tom slučaju simbolizuje posebno svadljivu vrstu kritike koja se izražava na toj manifestaciji. „Štunkeri“ nemaju obzira ni prema kome.
„Udaramo po svima“, kaže Vini Rau, jedan od odgovornih za tu manifestaciju. Političari su se već navikli na takve „obračune“, ali, nakon oštre kritike Katoličke crkve i lokalnog biskupa, karnevalsko udruženje zasule su policijske prijave.
„Policija je ranom zorom vršila pretrese po kućama, a protiv reditelja manifestacije pokrenut je i sudski proces“, kaže Vini Rau.
Ipak, sudovi nisu izrekli nikakvu kaznu s obrazloženjem da su karnevalisti iskoristili svoje pravo na „umjetničke slobode“, navodi Rau. „Umetnička sloboda“ je zaštićena njemačkim Osnovnim zakonom.
Zbog svoje direktnosti, „Štunk-posijela“ posebno su omiljena kod publike. Sve predstave rasprodate su daleko uoči termina njihovog održavanja.
Time se opet vraćamo na početak cijele karnevalske priče i u vrijeme kad su na vlasti u Porajnju bili Prusi.
Početkom 19. vijeka, karnevalisti su, kako bi ismejali pruske vojnike, nosili izmišljene uniforme i preko ramena drvene puške iz čijih cijevi je virilo cvijeće. A to se tada smatralo izrazito drskim.
Galerija
Bonus video:
