Znate li za staru podgoričku pitalicu-brzalicu: “Skobalj i po, dinar i po – koliko je jedan?”
Postoje različiti načini da provjerite dječju snalažljivost.
Već je u tom smislu postalo otrcano pitanje: “Koja rijeka teče ispod Savskog mosta?”
Mnogo je bolja varijanta: “Kako se zvao otac Marka Miljanova?”
Da ovakva testiranja imaju mnogo širi i dublji smisao, svjedoči nedavni slučaj provjere studentske otresitosti i snalažljivosti u SAD-u.
Naime, više od polovine studenata na prestižnim američkim univerzitetima – od Harvarda preko MIT-a, do Prinstona, odgovorilo je pogrešno na jednostavno pitanje:
“Ako bejzbolska palica i lopta koštaju 1,10 dolara, a palica je dolar skuplja od lopte, koliko košta lopta?”
U knjizi “Brzo i sporo razmišljanje” Denijela Kanemana (Kahneman), dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju, objavljen je niz istraživanja o racionalnim modelima prosuđivanja i donošenja odluka. Među brojnim primjerima ponašanja ljudske psihe na područjima ekonomije, medicine, pa i politike, nalazi se i jedno zanimljivo istraživanje sprovedeno među budućim studentima. Kaneman je proučio odgovore na završnim ispitima (SAT) koji se polažu između srednje škole i fakulteta. Neki od tih studenata kasnije su završili na najboljim fakultetima, a drugi na manje prestižnim univerzitetima.
Posebno "teško" pitanje dakle glasi: Ako bejzbolska palica i lopta koštaju 1,10 dolara, a palica je dolar skuplja od lopte, koliko košta lopta?
Ukoliko ste pomislili da je odgovor 0,10 dolara ili 10 centi, u krivu ste.
Pravi odgovor je 5 centi.
Jer, lopta (5 centi) + palica (1, 05 dolara) > 1.10 dolara
Kada bi lopta koštala 10 centi, onda bi zajedno s palicom (koja je od nje skuplja dolar - dakle 1,10) ukupno koštali 1,20 dolara.
Kaneman to tumači postojanjem "intuitivnih, privlačnih i istovremeno pogrešnih odgovora", koji se događaju zbog toga što vam je mozak registrovao brojku 10 kao dominantnu.
On navodi i da je taj pogrešan odgovor sigurno pao na pamet i onima koji su pravilno odgovorili, ali su nekako uspjeli da se odupru intuiciji.
"Mnogi ljudi imaju previše samopouzdanja i polažu preveliku vjeru u sopstvenu intuiciju. Oni, očigledno, kognitivne procese doživljavaju kao blagu nelagodu, pa ih izbjegavaju koliko je to moguće", napisao je Kaneman o onima koji su "pali" na ovom pitanju.
Ispostavilo se da je više od polovine studenata najprestižnijih fakulteta, kao što su Harvard, MIT i Prinston, dalo pogrešan odgovor, dok je na drugim univerzitetima udio pogrešnih odgovora iznosio preko 80 odsto.
Bonus video:
