Najnovija ispitivanja pokazuju da gotovo sve bolesti koje su povezane s poremećajima ponašanja i s poremećajima ličnosti i komunikacije mogu da se jave i kod životinja, a naročito kod pasa koji su u direktnom kontaktu sa čovjekom, te bivaju izloženi gotovo istovjetnim vrstama stresa.
Nekad su oboljenja poput poremećaja ličnosti i drugih vidova mentalnih bolesti bila rezervisana samo za populaciju ljudi. Usljed postajanja govora kao metode komunikacije, bilo je veoma lako uočiti različite poremećaje u komunikaciji, a pomoću utvrđenog načina ponašanja s drugim ljudskim bićima čovjek je vrlo rano bio sposoban da prepozna i poremećaje ponašanja kod drugih ljudi.
Međutim, napretkom nauke i povećanjem upotrebe ljekova počeli smo da zapažamo i promjene u ponašanju životinja koje su odudarale od uobičajenog. Takođe, počeli smo da zapažamo i da određeni ljekovi koji su eksperimentalno davani životinjama takođe utiču na njihovo ponašanje na isti način kao i kod čovjeka, piše Pet Magazine.
Naravno, prvo polje ispitivanja bilo je polje straha. Davanjem lijekova koji su regulisali osjećaj straha kod čovjeka zapaženo je da potpuno isti efekat imaju i kod životinja. Tako se kasnije pokazalo istovjetno djelovanje antidepresiva i drugih medikamenata.
Tada je uslijedilo logično pitanje: Kako je to moguće? Šta se dešava s osjećanjima životinja? Da li i oni sanjaju i imaju noćne more? Posjeduju li iste strahove?
Pokazalo se da je na sva pitanja odgovor prost – DA.
Jedno od najinteresantnijih polja ispitivanja jeste demencija koja je okarakterisana kao opšti izraz za propadanje mentalnih sposobnosti u takvoj mjeri da onemogućava svakodnevan normalan život. Napretkom veterinarske nauke i njenim približavanjem medicini koja se primjenjuje kod ljudi, život kućnih ljubimaca značajno se produžio. Tako su veterinari u svojim praksama počeli da budu upozoravani od vlasnika na čudna ponašanja svojih ljubimaca i na promjene navika koje su do tada bile nepoznate. Takve promjene su mogle da budu minimalne, suptilne, ali ponašanje je moglo da počne naglo da se mijenja. Pogotvo pri naglim promjenama koje nisu bile izazavane vidljivim razlozima, opravdano se sumnjalo da dolazi do promjena u obrascima ponašanja koji nisu uslovljeni promjenama u spoljnoj sredini (okruženju). Odgovor je morao biti pronađen na drugoj strani. U promjenama moždanih aktivnosti.
Mnogi vlasnici su primijetili da njihovi psi tokom vremena, a pogotovu ako prelaze starost od deset godina, počinju duže da spavaju, teže se bude i nervozniji su kad se probude. Ne žele da izlaze napolje ujutro ili po lošem vremenu, i mogu i pokazati i agresivnost pri insistiranju vlasnika na pređašnjim navikama. Slično ponašanje se može zapaziti i kod starijih ljudi, i smatra se da ukazuje na početak demencije kad je jedan od osnovnih simptoma sporije prilagađavanje mozga na novonastale situacije. Kao i stariji ljudi, i psi mogu promijeneti ponašanje, pa je tako zapaženo da polako zamjenjuju dan za noć. Noću manje spavaju, više vremena provode u besciljnom lutanju kroz stan, ubrzanije dišu i pokazuju veću osjetljivost na zvuke. Čak i na neke zvuke na koje ranije nisu reagovali, u starijim godinama počinju da reaguju, pa čak i da pokazuju strah .
Ovakvi premećaji, osim ako nisu izazvani nekim oboljenjima, nazivaju se kongnitivnom disfunkcijom kod pasa (canine cognitive dysfunction − CCD) što je po dijagnozi istovjetno s demencijom kod ljudi.
Najčešči simptomi CCD su:
Povećanje vremena koje pas provodi u spavanju i/ili neaktivnosti Smanjenje interesovanja za događaje u okolini, apatično ponašanje Namjerno izbjegavanje ustaljenih navika Lagani gubitak ranije stečenog znanja, pogotovo kod treniranih pasa Gubitak kućnih navika Povećano pokazivanje straha (zadihanost,drhturenje, iznenadana besciljna kretanja…) Ne odgovaranje na komande Neprepoznavanje okruženja i ljudi koje svakodnevno sreće (uključujući i ukućane) Otežano kretanje kroz poznato okruženje (stan vlasnika, park u koji svakodnevno odlazi) Lajanje bez vidljivog raloga i pokazivanje agresije u normalnim situacijama Stajanje u ćošku i dugotrajno stajanje s glavom okrenutom ka zidu Konfuzija i dezorijentacija Besciljno lutanje
U toku promjene ponašanja veoma često se pojavljuju i epileptični napadi koji mogu biti izazvani naglom pojavom zvukova, paljenjem svijetla (fotosenzitivna epilepsija) ili nekom formalnom radnjom koja je bila uobičajena. Ovo je i odgovor na jednuo od čestih pitanja koje se postavljalo u veterinarskom krugovima, a nije imalo adekvatno objašnjenje u fiziologiji i patologiji – pojava epileptičnih napada kod starijih pasa za koje se nije moglo naći patološko objašnjenje. Uzrok je bio CCD.
Naravno, nikad ne treba zaboraviti da sve ove promjene u ponašanju mogu biti izazvane i patološkim oboljenjima koji se mogu javiti kod starijih pasa. Naročito dugotrajna skrivena metabolička oboljenja mogu dovesti do ovakvih stanja. Tu prije svega spadaju oboljenja bubrega, dijabetes, bolesti štitaste žlijezde, poremećaji varenja, anemije, hronični bolovi, bolesti zglobova i kostiju i skrivena tumorska oboljenja.
Zbog svega navedenog, naši kućni ljubimci koji spadaju u kategoriju seniora traže povećanu pažnju i njegu. Potrebno je obratiti veću pažnju na njihovo zdrvstveno stanje i preventirati sva moguća oboljenja koja mogu imati za posljedicu navedene simptome. Međutim, ako nema dijagnostiovanih bolesti, na kraju se moramo pomiriti sa činjenicom da boluju od demencije i moramo pokušati da im olakšamo stanje i smptome koje imaju. Takođe, starijim psima je potrebno davati i određene suplemente (omega 3 i omega 6) i prilagoditi ishranu. Naravno, i tu je jedan od naboljih ljekova – povećana pažnja i što više ljubavi, prenosi Pet magazine.
Bonus video:
