Prvi put u istoriji SAD protestanti nisu većina, ukazuje nova studija. Razlog za to je što raste broj Amerikanaca bez vjerske pripadnosti.
Procenat odraslih protestanata u SAD je najmanji do sada - 48 odsto, pošto je anketa "Forum Pju o religiji i javnom životu" (Pew Forum on Religion & Public Life) sa sigurnošću potvrdila da je njihov udio opao ispod 50 odsto.
Taj odavno predviđen pad dolazi u vrijeme kada protestanata nema u Vrhovnom sudu SAD i kada republikanci imaju prvu predsjedničku listu bez protestantskih kandidata.
Među razlozima za tu promjenu su rast broja hrišćana koji se više ne mogu kategorisati kao protestanti, i rast broja odraslih koji kažu da nemaju religiju. Studija američkog istraživačkog centra Pju iz Vašingtona, objavljena danas, utvrdila je da oko 20 odsto Amerikanaca kaže da nema vjersku pripadnost, dok ih je prije pet godina bilo 15 odsto.
Naučnici su dugo raspravljali da li ljude koji kažu da ne pripadaju vjerskoj grupi treba smatrati sekularnim. Ta kategorija, kako je definišu istraživači Centra Pju obuhvata ateiste, ali obuhvata i većinu ljudi koji kažu da vjeruju u boga, kao i značajnu manjinu onih koji se svakodnevno mole ili sebe smatraju "duhovnim", ali ne i "religioznim".
Studija američkog istraživačkog centra Pju iz Vašingtona, objavljena danas, utvrdila je da oko 20% Amerikanaca kaže da nema vjersku pripadnost, dok ih je prije pet godina bilo 15%
Ipak, Pju je u cjelini utvrdio da većina onih koji nisu povezani s nekom vjeroispovijesti, i ne traži neku "vjersku kuću" što ukazuje da su njihove veze sa organizovanim religijama trajno prekinute.
Rast broja ljudi koji nemaju religije je bio glavna preokupacija američkih vjerskih lidera koji brinu da će SAD, veoma religiozna zemlja, krenuti putem Zapadne Evrope gdje je prisustvo crkve opalo.
Papa Benedikt XVI je svoj pontifikat borbi dijelom posvetio protiv sekularizma na Zapadu. On je za ovu nedjelju u Rimu sazvao Sinod - skupštinu episkopa iz cijelog svijeta čiji je cilj vraćanje vjernika koji su napustili crkvu.
Uočeni trend ima i političke implikacije. Američki birači koji sebe opisuju kao ljude bez religije, glasaju pretežno za demokrate. Pju je utvrdio da Amerikanci bez vjere podržavaju pravo na pobačaj i homoseksualne brakove u mnogo većem procentu od prosječnog u američkoj javnosti.
Oni su veći dio birača registrovanih kao demokrate ili su skloni toj partiji - njihov broj je za posljednjih pet godina porastao sa 17 odsto na 24 odsto. Građani bez vjerskih veza postaju važna izborna baza za demokrate, kao Evanđelisti za republikance, stoji u analizi Pjua.
Analiza se zasniva na nekoliko istraživanja od 2010. godine do sada.
Istraživači se decenijama bore da nađu konačan razlog stabilnog rasta broja građana bez religije. Širenje sekularizma u Zapadnoj Evropi se često smatra nusproizvodom tamošnjeg rasta bogatstva. Ipak, među industrijalizovanim zemljama, SAD su se izdvajale po dubokoj religioznosti uprkos rastu bogatstva.
Sad vjerski stručnjaci kažu da se smanjenje religioznosti u SAD može odraziti i na to kako Amerikanci opisuju svoj vjerski život. Tako je 2007. godine 60 odsto anketiranih koji bi rekli da rijetko ili nikad ne prisustvuju vjerskim službama, sebe ipak opisivalo kao pripadnike neke vjerske grupe. Ove godine, međutim, njihov broj je opao na 50 odsto, piše u izvještaju Pjua.
"Dio onoga što se dešava je to da blijedi društvena stigma povezana sa nepripadanjem vjerskoj zajednici", rekao je Džon Grin, specijalista za religiju i politiku na Univerzitetu Akron, koji je bio savjetnik Centra Pju za anketu.
Duž tradicionalnih linija, najveći skok u "nepripadnike" je među bijelcima: jedna petina bijelaca kaže da nema religiju
Istraživanje Pjua je utvrdilo da rast broja Amerikanaca bez veza sa nekom vjerskom grupom obuhvata širok spektar: muškarci i žene, diplomci i ljudi bez više stručne spreme, ljudi koji zarađuju manje od 30.000 dolara godišnje i oni koji zarađuju više od 75.000.
Međutim, duž tradicionalnih linija, najveći skok u "nepripadnike" je među bijelcima: jedna petina bijelaca kaže da nema religiju.
Očekuje se dalji rast broja "nepripadnika". Jedna trećina odraslih, a mlađih od 30 godina, nema vjersku pripadnost, dok je takvih među ljudima sa 65 i više godina svega devet odsto. Istraživači Pjua su napisali da je "danas mnogo vjerovatnije da mladi punoljetni nisu vjerski povezani, nego što je to bilo u prethodnim generacijama", i ne očekuje se da će postati vjerski aktivni ni kako budu starili.
Bonus video:
