Na duga putovanja morem ljudi su se tokom istorije otiskivali iz najrazličitijih razloga – neko je tražio Novi svijet, neko avanture, a neko materijalno bogatstvo.
Drugi su to radili samo iz prestiža želeći dokazati opravdanost neke svoje zamisli ili teorije, a takav je i zagrebački ugostitelj i nautičar Draško Romac (62) koji upravo završava svoju epsku trogodišnju plovidbu oko Evrope.
Romčeva nesvakidašnja avantura ima i isto takvu nesvakidašnju nagradu – gajbu piva u koju se hrvatski nautičar prije tri godine opkladio sa jednim poznanikom sa ostrva Murtera koji nije vjerovao da Romac može oploviti Evropu na malom tradicionalnom jadranskom plovilu – 7 metara dugom drvenom leutu starom čak 116 godina.
Epska plovidba
Romac koji trenutno privodi kraju svoju epsku plovidbu, juče je svojim brodom i dvojicom saputnika – novinarom Romeom Ibriševićem i Dominikom Golužom, stigao u Boku Kotorsku i uplovio u Tivat.
Iz kuće svog domaćina, bivšeg tivatskog gradonačelnika i poznatog ovdašnjeg turističkog radnika Zlatka Petkovića na Župi, Romac je juče javio na Murter da mu se obećana gajba piva stavi u frižider.
Za par dana, on će naime, "zatvoriti" krug oko Evrope koji je brodom počeo opisivati još 2010, a dok ne stignu na ledeno "Ožujsko" na Murter, Romac i njegovi saputnici juče su se u Tivtu osvježavali hladnim "Nikšićkim pivom" kod svog domaćina Petkovića.
"U razgovoru sa nekim mojim prijateljima 2010. godine došlo se do zaključka da je Evropu nemoguće oploviti krećući se morem, rijekama i kanalima. Ja sam smatrao da to nije tačno, zbog čega je pala ta famozna opklada u gajbu piva da ću ja to napraviti", priča za „Vijesti“ Draško Romac sumirajući plovidbu dugu preko četiri hiljade kilometara koja je njegov mali leut, pogonjen latinskim jedrom i dizel-motorom "perkins" snage 36 konja, odvela prvo od Murtera preko Jadrana do Italije, a onda u Mediteran pored obala Sicilije, Sardinije, Korzike do francuske luke Marsej.
Tu je Romac sa svojim leutom preko tijeka Rone, Some, Jone, kanala Burgonje i Sene, stigao do Grada svjetlosti – Pariza gdje je ostavio brod do narednog ljetnjeg godišnjeg odmora.
Pjer Žardin pravio "bilješke" kamerom
U prvoj etapi putovanja, društvo na leutu pravio mu je poznati hrvatski režiser i TV stvaralac Pjer Žardin koji je sve avanture koje su doživjeli popratio i kamerom.
U ljeto 2011. sa novim saputnikom – prijateljem Ivom Gregom, Romac je krenio iz Pariza kanalima do luke Kale na obali La Manša. Prešavši taj moreuz, Romac i Grego su leutom stigli do Britanije i rijekom Temzom stigli do Londona, nakon čega je uslijedio povratak do mora i plovidba La Manšom do Dankerka u Francuskoj. Odatle su hrvatski nautičari svojim malim brodićem sistemom kanala prešli cijelu Belgiju i Holandiju, a iz Roterdama su za Njemačku otplovili po rijeci Roni.
Rajnom do Kelna, Dunavom do Crnog mora
Rajnom su stigli do Kelna gdje se Grego iskrcao, a Romac je sam nastavio po Majni do Dunava i najvećom evropskom rijekom stigao je ponovno nazad u svoju domovinu, ali u kontinentalni dio Hrvatske, u Osijek.
Tu je napravljena nova pauza, a plovidba je prije 30-tak dana nastavljena Dunavom preko Srbije, Rumunije, Bugarske i „okrznuvši“ Ukrajinu stigli do Crnog mora.
Novi Romčevi saputnici na toj dionici bili su Dominik Goluža i Vjeran Hrpka sa kojima je zagrebački pustolov oplovio bugarsku obalu Crnog mora i prešao Dardanele, stigavši i na azijski kontinent – u Istanbul.
Uslijedila je plovidba do Grčke gdje se u Atini na brod umjesto Hrpke ukrcao Romeo Ibrišević. Korintskim kanalom, stigli su do Krfa, nakon čega su ploveći neprekidno dva dana i dvije noći, juče ujutro stigli u Boku i oko podneva se vezali uz mandrać njihovog domaćina Zlatka Petkovića na Župi. Od polaska iz Osijeka prošla su ukupno 32 dana navigacije, a kraj ove epske plovidbe je na vidiku.
"U narednih pet dana „zatvaramo krug“ oko Evrope jer plovimo u Jezera da uzmemo našu gajbu piva. Ipak, sumnjam da će nas tamo dočekati čovjek sa kojim sam se opkladio jer se teško pomiriti sa ovakvim gubitkom opklade, uz osmijeh objašnjava Romac dok na terasi Petkovićeve kuće sa saputnicima i domaćinima ispija domaću orahovicu.
Njegovu plovidbu inače, hrvatski mediji veoma detaljno prate, a urednik HRT-a Djelo Hadžiselimović je za Romca i njegove drugove već pripremio i veliki zvanični svečani doček koji će HRT direktno prenositi, za par dana u Vrboskoj.
Nikšićko za hrabre nautičare
Velika mi je čast i zadovoljstvo da ugostim ove hrabre ljude koji vole more, brod i plovidbu. Moj rođak Antun Petković zvani Suljo iz Zagreba koji me sa njima povezao, učinio mi je ogromnu uslugu jer sam kao zaljubljenik u more i plovidbu, izuzetno sretan što Draška Romca i njegovu posadu mogu primiti i ugostiti ovdje u zavičaju velikih i čuvenih bokeljskih pomoraca, kaže Romčev domaćin u Tivtu Zlatko Petković koji je nesvakidašnje goste juče odmah upoznao sa velikim dijelom lokalnih atrakcija. -Dok ne stignu na gajnu „Ožujskog“ na Murter, ja sam im evo, ohladio gajbu „Nikšićkog“ da se malo utreniraju ali i da uporede kvalitet tih piva, kada za koji dan, završe ovaj svoj već slavni đir oko Evrope, ističe Petković.
Trojicana brodu sa dva ležaja
U kabini malog Romčevog leuta su samo dva ležaja, pa kapetan često spava na palubi za kormilom. Iako je u pitanju malo plovilo namijenjeno prvenstveno obalnoj plovidbi, Romac je svojim leutom „tukao debelo more“, otiskujući se daleko na pučinu Jadrana i Sredozemlja. Pri tome se više od vijeka stari, mali drveni brodić pokazao odlično, jer je bez problema preživio nekoliko većih oluja u Sredozemlju, nakon kojih su Romca i njegov brod nautičari u italijanskim i francuskim marinama u koje su uplovljavali, gledali sa neskrivenim čuđenjem i divljenjem.
"Sa ovako malim brodom, gotovo svako nevrijeme na moru je pogibeljno, ali se nama na sreću ipak ništa nije dogodilo. Ipak je opasno kada malim brodom znate gdje idete, ali ne znate kada i hoćete li uopšte tamo i doći, prisjeća se Romac nevremena u zapadnom Mediteranu, na La Manšu, ali i incidenta sa jednim većim brodom u kanalu prevodnice na Majni gdje je Romac zajedno sa jarbolom svog leuta, pao u rijeku. U Crnom moru su imali i jedno lakše nasukanje i oštećenje kormila, a u svim prilikama i neprilikama, stari leut se pokazao kao izuzetno čvrst, pouzdan i maritimno superioran brod.
"Mislim da nijedan drugi brod te veličine ovo ne bi izdržao.On cijelo vrijeme izgleda kao da će potonuti, ali nikako da potone – valovi ga zalivaju, ali on stalno opet "izlazi" gore na površinu. U stvari je najveći problem to da ga ja kao skiper ne zeznem i da ja brod ne dovedem u nepriliku – on mnogo bolje od mene zna kako sve treba napraviti. To je čudo od broda, hvali svog najpouzdanijeg saputnika – 7-metarski leut star 116 godina, Draško Romac.
Bonus video:
