U kineskoj pećini Žirendong (Xianrendong) nedavno je otkriven najstariji poznati primjerak keramičkog posuđa, izvijestio je New Scientist.
Pećina se nalazi na jugu, u južnoj provinciji Đangsi i u njoj su još prije pola vijeka (1962) otkriveni brojni komadi keramike koji međutim nijesu bili analizirani metodom radiokarbonskog datiranja.
Kinesko-američki arheološki tim, koji je predvodila kineska arheologinja Vu Sjaohong (Xiaohong) sa Univerziteta u Pekingu iznova je istražio pećinu 2009. godine, nakon čega je ranije nađena keramika ispitana pomoću radiokarbonske metode, da bi se utvrdila starost slojeva u kojima je nađena.
Najstariji komad koji je poticao od velike zdjele pokazao je starost između 20.000 i 19.000 godina, što je za arheologiju senzacionalan rezultat, jer pokazuje da su keramiku pravile lovačko-sakupljačke zajednice na početku posljednjeg glacijalnog maksimuma (posljednjeg ledenog doba)
Ovo otkriće je stvaranje prvog posuđa pomjerilo za 10.000 godina. Smatra se da je drevna zdjela služila kao lonac za kuvanje hrane ili za pravljenje alkohola.
Stvar je u tome što se u nauci dugo smatralo da je prvo posuđe izumljeno nakon pojave agrikulture, kada su ljudi počeli da borave duže na jednom mjestu. Dio takvog rezonovanja odnosio se na činjenicu da je posuđe veliko i lomljivo, te da nije bilo pogodno za društva sakupljača i lovaca, koja su se često selila u potrazi za hranom. Međutim, u posljednjih deset godina istraživači su pronašli nekoliko komada posuđa, koje je nastalo prije pojave agrikulture.
Prema riječima profesora Ofera Bar-Jozefa (Yosef) sa Harvarda, posuđe je omogućavalo ljudima da izvuku više hranjivih sastojaka iz hrane tako što su je kuvali.
Profesor Gideon Šelah (Shelach) sa Univerziteta u Jerusalimu smatra da iza izuma posuđa postoje neki drugi razlozi socijalne prirode.
"Ljudi su se okupljali u velikim grupama, a tada su bile neophodne i neke socijalne aktivnosti da bi se ublažila napetost. Možda se to posuđe koristilo za pravljenje alkohola. Uvijek se vjerovalo da je posuđe izumljeno nastankom agrikulture. Sada imamo posuđe koje je 8.000 godina starije nego što se pretpostavljalo. Ovo je zagonetna situacija", kazao je Šelah.
Prema procjenama istraživača, posuda je bila visoka 20 centimetara, a široka od 15 do 25 centimetara.
Ali, ovo nije jedini pronalazak takve vrste. Nedavno smo na stranici Arhiva opširno izvijestili o novim rezultatima datiranja jomonske keramike (praistorijska japanska kultura).
Početna ispitivanja pokazala su da je keramika iz pećine Fukui blizu Nagasakija na ostrvu Kjušu stara oko 12.000 p.n.e, što je oštro odudaralo od uobičajenih arheoloških gledišta. Enigmu je 1999. godine još više povećalo ispitivanje keramike iz Odai Jamamota sa ostrva Honšu pomoću metode radiokarbonskog kalibriranja – rezultati utvrđeni na Univerzitetu u Nagoji pokazali su starost od oko 14.500 p.n.e, što je takođe zvučalo senzacionalno i izazivalo nedoumice i sumnje.
Međutim, u martu ove godine japanski stručnjaci izvršili su novu analiza keramike iz Odai Jamamota pomoću još sofisticiranije metode akceleratorske masene spektroskopije. Rezultati su pokazali da je načinjena između 15.800 i 15.500 godina p.n.e, a iza istraživanja je stajao japanski stručnjak Kenići Kobajaši sa tokijskog Univerziteta Čuo (Chuo).
On je u vezi novih rezultata izjavio da je “u proteklim godinama, preko radiokarbonskog datiranja pomoću akceleratorske masene spektroskopije, arheologija zadobila nove mogućnosti – što je omogućeno izvanrednim tehnološkim napretkom u hardveru i softveru. Radiokarbonsko datiranje pokazalo je da jedan uzorak keramike pronađen u ostacima Odai Jamamota u prefekturi Aomori, datira unazad 15.800 godina, te da se u istraživačkom smislu može smatrati otkrićem jednog od najstarijih keramičkih proizvoda na svijetu.
“Period prije više od 15.000 godina, kada se prvi put pojavila keramika, pada u period posljednjeg ledenog doba, u kome su promjene u flori i fauni mogle dovesti do novih načina življenja unutar jomonskog razdoblja, što zahtijeva da preispitamo i postojeće teorije. Otkriće iz ere ledenog doba, s početaka jomon perioda govori o jedinstvenoj promjeni u ljudskoj istoriji, čak i na svjetskom nivou”, zaključio je Kobajaši.
Sva je prilika da će neki arheološki “aksiomi” pretrpjeti velike izmjene.
Ali, priča o novim pokazateljima koje su omogućile nove metode datiranja ne iscrpljuje se ni sa jomonskom keramikom.
Nedavno smo na ovim stranicama izvijestili i o otkriću ostataka dva drevna grada u Kambejskom zalivu u Indiji.
Na osnovu ispitivanja starosti keramike sa dna zaliva indijski stručnjaci utvrdili su da su ovi drevni gradovi stariji od naselja harapan kulture kojoj pripadaju drevni Mohendžodaro i Harapa.
Geolog B. Badrinarjan iz Nacionalnog okeanografskog instituta je u podužem izvještaju naveo da je starije naselje postojalo do oko 7000 godina prije nove ere, kada ga je prekrilo more, dok je mlađe postojalo otprilike od 7000 do 3000 p.ne. da bi takođe nestalo zbog podizanja morskog nivoa. Danas se nalaze na oko 30 metara dubine.
Uvijek se vjerovalo da je posuđe izumljeno sa nastankom agrikulture, a sada imamo djelove zdjele koja je 8.000 godina starija nego što se pretpostavljalo. Ovo je zagonetna situacija, kaže prof. Gideon Šelah sa Univerziteta u Jerusalimu
NEMA sumnje u rezultate analize
"Vrlo smo uzbuđeni nalazima. Uspjeh je rezultat napora za koji su zaslužne generacije naučnika”, kaže kineska arheologinja Vu Sjaohong, koja je i glavna autorka članka objavljenog u časopisu Science o otkriću iz pećine Žirendong.
"Sada možemo da istražujemo odakle keramika na tom mjestu u to vrijeme, za šta je upotrebljavana posuda i kakvu je ulogu imala za opstanak ljudskih bića", dodaje Xiaohong. Ona je rekla da su neki istraživači sumnjali da keramika može biti stara 20.000 godina, ali da oko toga nema nikakve sumnje.
"Mislili smo da će to biti nemoguće, jer konvencionalna teorija kaže da je keramika izumljena tek nakon prelaska na poljoprivredu. Ali, tim koji je uključivao stručnjake sa Harvarda i Univerziteta u Bostonu bio je u mogućnosti da izračuna starost keramičkih fragmenata s takvom preciznošću, koja je na koncu zadovoljila naučnike" zaključila je arheologinja Vu.
Bonus video:
