“Ako neko dođe u Sarajevo i ako se ne 'snađe' onda nešto nije u redu sa tom osobom”, kaže uz osmijeh simpatični i pozitivni glumac Moamer Kasumović, poznatiji kao Damir iz serije “Lud, zbunjen, normalan”.
U ovaj “grad sa srcem”, kako svoj drugi zavičaj naziva, došao je odmah nakon rata, kada je imao samo 14 godina, iz rodnog Bijelog Polja. I to ne sa roditeljima, već samo u društvu godinu dana starije sestre Mirhe. Velika avantura tako je počela...
"Da, bila je to za mene najveća avantura u životu! Rijetko 14-godišnjak dobije priliku da bude samostalan. U početku mi je trebalo malo više vremena kako bih se uklopio u mentaliet i način života. Sestra i ja smo se zajedno nekako snalazili. Naravno da je ponekad bilo teško. Suočavanje s problemima koje bi inače roditelji riješili za pola minuta, male, ali teške situacije koje u tom trenutku izgledaju tako velike. Ali, naučiš da se nosiš sa gotovo svim izazovima i da nema nerješivog problema. Takođe, veliku podršku smo imali od rođaka koji žive u Sarajevu koji su pazili na nas", prisjeća se Kasumović i zatim opisuje srećno djetinjstvo provedeno u Bijelom Polju.
"Ako si dobar čovjek, ljudi to prepoznaju i prihvate te"
"Ne znam iskreno odakle bih počeo. Moja familija jako cijeni prirodu. Ljeta provedena u vikendici u Bistrici, gdje moji roditelji danas žive, planinarenja po brdima oko Bijelog Polja, igranje uz obale Lima, razni dječiji “pasjaluci”, putovanja... Sve u svemu, vrlo aktivno i srećno djetinjstvo", objašnjava uz osmijeh glumac i priča razloge odlaska u ratom razoreno Sarajevo.
"Nažalost, dešavanja 90-ih godina su uticala na sve nas, i to na različite načine. Tada je moja porodica doživjela ličnu tragediju, tako da su i ti događaji bili u neku ruku presudni. Takođe, od malih nogu sam vezan za Sarajevo i familiju koja živi ovdje. A Sarajevo je zaista grad sa velikim srcem. Otvoreno je za sve ljude. Mi nikada nismo imali bilo kakvo loše iskustvo. Ako si dobar čovjek, ljudi to prepoznaju i prihvate te. Ovo pravilo se ne odnosi samo na Sarajevo, mislim da je to opšti slučaj", objašnjava Kasumović koji u Crnu Goru dolazi dosta često. Za nju ga, kaže, najviše vežu roditelji.
"Dođem kad god mogu. Puno putujem i nemam određeno radno vrijeme, tako da sam u Bijelom Polju čim mi se ukaže malo slobodnog vremena. Nekada to zna biti samo na dan, kako bih vidio svoje divne roditelje. Mevludin i Vesna su moj veliki oslonac. Iskreno, ne znam šta bih bez njih", otkriva uz osmijeh 31-godišnji Kasumović kome je uloga u seriji “Lud, zbunjen, normalan” značila jako puno. Zbog uloge Damira ljudi ga danas vole. Pitamo ga zašto.
"Kada gledaju film, TV seriju ili pozorišnu predstavu ljudi se uvijek, svjesno ili nesvjesno, poistovjećuju sa nekim od protagonista. A sama serija LZN je veliki hit. Ona ne podilazi publici i ne prodaje jeftine fazone. Damir kao neko ko je trezven i čvrsto na zemlji odlično parira “ludosti” dede i “zbunjenosti” oca. On je dobra protivteža njima dvojici ", misli Moamer.
Jedna od neostvarenih profesionalnih želja Moamera je da zaigra u Crnoj Gori
Jedna od neostvarenih profesionalnih želja mu je da zaigra u Crnoj Gori, mada se nada da će se to vremenom promijeniti, a privatno, kaže, ne može da smisli šta to želi a nije dobio.
"Imam sve što mi treba", kratko komentariše.
Energiju crpi iz sunca
Energiju već godinama, otkriva, dobija od neba.
"Tačnije, crpim je iz sunca. Odmalena volim da se verem po brdima, tako da se često znam popeti na tvrđavu Bijela Tabija i čekati da sunce izađe. Ovo je bila zen varijanta. Takođe, uvijek me pokrenu mladi, kreativni, entuzijastični ljudi, koji ne čekaju da im nešto padne sa neba već uzimaju stvari u svoje ruke i bore se", priča Moamer, koji ipak za Vijesti izdvaja jednu ružnu karakteristiku Sarajeva.
"Zatvorio bih centar grada za saobraćaj! Ne razumijem ljude i taj fetiš auta. Uvijek mi apsurdno izgleda kada vidim kako se voze autom na posao koji je udaljen manje od kilometra. Mada, mislim da je ovo problem cijele regije. Kod nas ljudi jednostavno vole da imaju statusne simbole, iako im nisu dorasli", kaže Kasumović.
Film, pa zasluženi odmor
Moamer Kasumović trenutno je zaokupljen radom u malom pozorištu “Magacin kabare”. To mu oduzima, ističe, najviše koncentracije, na njegovu radost.
"U pozorištu sa Zanom Marijanović okupljam mlade i etablirane umjetnike i svi zajedno pravimo svoje predstave. Iako postojimo tek godnu dana uspjeli smo da produciramo preko 13 kabaretskih i stand up predstava, da snimamo spotove, da smo društveno aktivni, da pokrenemo “Mali magacin kabare”, gdje obrazujemo prvenstveno buduću pozorišnu publiku, pa tek onda neke buduće glumce, reditelje, scenografe...", priča Kasumović, koga ovog mjeseca očekuje snimanje filma “Čefuri Raus” slovenačkog reditelja Gorana Vojnovića.
"Onda idem na odmor, i to zaslužen", zaključuje zaposleni glumac.
Kao da je dobio Oskara
Prilika da glumi uz legendarnog Mustafu Nadarevića i svog profesora glume Senada Bašića bila je za njega, dodaje, velika čast.
"To je bilo ravno Oskaru (smijeh). Prvih par dana nisam smio da progovorim ništa mimo teksta iz scenarija. Nisam želio da kažem nešto glupo. Međutim, nakon par dana bilo je mnogo opuštenije i sada samo mogu da zahvalim Mustafi i Senadu na prvenstveno divnom prijateljstvu, kao i na tome da sam od njih naučio još jako puno o glumi. Jer glumac uči dok je živ", kaže Kasumović.
Bonus video:
