Merkur
Merkur je veoma teško proučavati, budući da je veoma blizu Suncu. Zbog toga je obavijen velom misterija.
Merkur ima veliko jezgro i načnici nijesu sigurni zašto je tako. Takođe, ima magnetsko polje i atmosferu čije je porijeklo nepoznato. Ta mala planeta ima struju atmosferskih čestica, što sugeriše da se atmosfera neprekidno regeneriše.
Najveća je misterija od svih Merkurova izdužena orbita vremenom koja sve više poprima ovalan oblik i postoji mogućnost da će kroz neko vrijeme udariti u Veneru ili Sunce.
Pitanje je da li će biti poremećena i orbita Zemlje i drugih planeta Sunčevog sistema?
Venera
Naučnici i dalje ne znaju odgovor na pitanje kako je nekada "zemljolika" Venera postala usijana planeta prekrivena gustim slojem toksičnih gasova kakva je danas.
Međutim, mnogo veća misterija je to što se njena atmosfera okreće 60 puta brže od njenog spina. Takođe, nepoznato je i zašto se Venera rotira suprotno smjeru kazaljke na satu, za razliku od drugih planeta u našem sistemu.
Sumnja se i da u njenoj atmosferi koja bi u nekim delovima mogla imati temperaturu sličnu zemljinoj postoje mikroorganizmi.
Zemlja
Iako živimo na Zemlji, mi je i dalje ne poznajemo u potpunosti. Na primjer, kako to da se na Zemlji nalazi voda? Ili: kakva je priroda njenog jezgra koja očigledno prenosi seizmičke talase brže u jednom, nego u drugom pravcu?
I naš satelit je prilično misteriozan. Iako mnogi naučnici smatraju da je Mesec nastao udarom asteroida u Zemlju, ne postoje geološki dokazi za to.
Mars
Hladna crvena planeta prije 500 ili više miliona godina bila je topla, vlažna i geološki aktivna. Naučnici ne znaju šta je pošlo po zlu niti da li su te promene uništile neki život na njoj.
Takođe, naučnici još uvijek ne znaju zašto je jedna polovina potpuno glatka, dok je druga potpuno izbrazdana kraterima od udara meteora.
Jupiter
Jupiter je prekriven "trakama" gasa različitih boja od kojih se svjetlije nazivaju zonama, a tamnije pojasevima. Međutim, nije poznato da li su one površina koncentričnih cilindara od kojih je sačinjena planeta, niti zašto neke pruge nestaju bez traga.
Misteriozna je i Jupiterova čuvena crvena pjega. Stručnjaci se nadaju da će saznati više kada sonda Juno proleti pored njega 2016.
Saturn
Gotovo četiri vijeka astronomi su razmišljali o lijepim Saturnovim prstenovima, ali niko ne zna zašto se oni tu nalaze. Pretpostavlja se da su ostaci nekadašnjeg mjeseca koji se raspao ili djelići kometa koje je kidala gravitacija planete.
Nepoznata je i dinamika strašnih oluja i vetrova na površini planete, kao i njena rotacija. Do sada su do Saturna poslate tri letjelice čiji je zadatak bio da izmjere dužinu njegovog dana, ali su sve tri imale sasvim drugačije rezultate.
Uran
Planete bi trebalo da emituju toplotu koja je zarobljena u njihovoj utrobi još od procesa formacije, ali sa Uranom to nije slučaj. Možda je toplota sedme planete nestala u nekom kosmičkom prevratu u dalekoj prošlosti (možda čak i zbog udara nekog asteroida).
Ili, možda Uran na neki način svu energiju čuva ispod površine i ne emituje je uopšte?
On takođe privlači vrlo neobičan objekat poznat kao Miranda. Ovaj čudni mjesec ima duboke kanjone i slojeve slične Zlemljinim, a neki od njegovih ponora duboki su i više od 20 kilometara.
Neptun
Astronomi su očekivali da Neptun bude potpuno "mrtav", bez meteoroloških prilika i duboko zamrznut. Međutim, Vojadžer 2 koji je pored njega proletio 1989. otkrio je turbulentnu atmosferu sa laganim oblacima i snažnim olujama.
Za divno čudo, najbrži vjetrovi zabeleženi su upravo na Neptunu i duvaju oko 2.100 km /h.
Takođe, otkriveno je da čuva veoma mnogo toplote, što je veoma čudno, ako imamo u vidu da je najudaljeniji od Sunca u našem sistemu.
Bonus video:
