Emisije poput "MythBustersa" ("Razbijači mitova") koja se emituje na Discovery kanalu, naučile su nas da ribe imaju pamćenje znatno duže od tri sekunde, pa i da živi pijesak ne može da nas proguta baš za samo nekoliko minuta.
Portal Huffington Post sastavio je listu najčešćih mitova u koje većina vjeruje, a koji jednostavno nisu tačni. Donosimo neke od njih.
Narandže su narandžaste boje
Vjerovali ili ne, ova je tvrdnja je samo djelimično tačna - narandže u najvećem dijelu svijeta u stvari nisu narandžaste. One ne rastu u divljini, već su uzgojene u jugoistočnoj Aziji, ukrštanjem mandarine i pomela, odnosno tzv. "kineskog grejpfruta", pa u većini azijskih zemalja one zapravo imaju zelenu boju, čak i kad su potpuno zrele. Vijetnamske narandže su recimo jarkozelene boje spolja, a narandžaste su samo unutra.
Šta je starije - kokoška ili jaje
Odgovor na ovo pitanje se zna već neko vrijeme. Starije je jaje.
"Ovo je jedno od najčešće postavljenih pitanja. Činjenica da u 21. vijeku neko uopšte ima dilemu o tome je dokaz da ljude niko nije naučio teoriju evolucije na pravi način", kazao je jednom prilikom genetičar J.B.S. Haldane.
Ptice su evoluirale iz reptila, stoga je sasvim logično da su u jednom trenutku ptice (figurativno) nastale iz jajeta koje je snijela ženka reptila.
Pismo-glava
Pri bacanju novčića jednak broj puta dobijamo i pismo i glavu - logična tvrdnja, ali nije tačna. Tvrdnju su odlučili da testiraju istraživači sa Univerziteta Stenford. Bacali su novčić nekoliko desetina puta u vazduh, sve snimili kamerom i na kraju zaključili da je odnos 51:49 u korist glave.
Oblaci su laki kao perce
Da li je nešto teško ili nije je subjektivan osjećaj, ali su oblaci znatno teži od onog što prosječan čovjek misli. Popularna mjerna jedinica za mjerenje težine oblaka iz nekog je razloga težina afričkog slona.
Ako se to ima u vidu, možemo reći da prosječni kumulus (vrsta oblaka koji ne donosi padavine i koje svakodnevno viđamo viđamo na nebu) teži oko 100 slonova, dok veliki olujni oblaci mogu da teže i kao 200.000 slonova.
Lovorov vijenac na glavi nastao je kao znak pobjede
Nesuđeni rimski car Julije Cezar proslavio je nošenje lovorovog vijenca, ali on to nije radio u znak pobjede, već isključivo iz ličnih razloga. Kpiše rimski istoričar Svetonije, Cezar je neprestano pokušavao da sakrije činjenicu da ćelavi pa je stalno strateški po glavi raspoređivao onih nekoliko vlasi koje su mu ostale.
Prema istoričaru, Julije Cezar je bio oduševljen kad je rimski Senat dozvolio da nosi lovorov vijenac kad i gdje god poželi. Tako je mogao da prekrije veliki dio svoje ćelave glave.
Ništa ne živi vječno
Dijamanti su vječni, ali nisu samo nežive stvari one koje odolijevaju zubu vremena. Postoji stvorenje koje se zove besmrtna meduza (Turritopsis nutricula), koja ima sposobnost kružnog prolaženja kroz proces starenja, odnosno pomlađivanja - od zrele dobi do polipskog stadijuma i nazad.
Nije imuna na brojne grabljivce i opasnosti koje kruže morima, ali tehnički gledano, ništa je ne sprečava da živi vječno.
Galerija
Bonus video:
