Broj stanovnika u zajednici varira, iako se svako selo temelji na grupici od 10 do 30 stalnih žitelja u bliskom srodstvu koji godinama žive zajedno.
Budući da ne postoji društvena podjela odluke se donose konsenzusom.
"Imagine no possessions..."
Pristup zemlji je kolektivan i fleksibilan, a lična imovina svedena na osnovne potrepštine, jer se sve prenosi pri selidbi.
Veoma je razvijen običaj da se materijalna dobra dijele ili poklanjaju radi stvaranja prisnijih veza, na primjer, između dviju porodice u periodu prije, tokom i nakon vjenčanja. Davanje darova (poput ukrasa od perlica ili hrane) je uzajamno i dugo se pamti i cijeni.
Imovina se ne akumulira tokom života.
Žene imaju visok položaj i veliki uticaj u zajednici. Često značajno utiču na porodične i grupne odluke poput preseljenja ili odluka o budućim bračnim drugovima svoje djece. Njihov položaj nije lako uporediti s položajem muškaraca - iako ih sama kultura definiše kao slabije moglo bi se reći da su gotovo ravnopravne.
O ovome govori i podatak da postoje i muškarci i žene koji funkcionišu kao vođe, a čiji se uticaj zasniva se na zasluženom poštovanju i iskustvu.
Najvještiji lovci na planeti
Muškarci se u skladu sa tradicionalniom podjelom rada bave lovom, u kojem provedu do tri dana nedjeljno. Kreću rano ujutro, sami ili u paru, a nastoje da se vrate do večeri, iako često ostaju i po nekoliko dana. Iza intenzivnog lova slijedi razdoblje neaktivnosti.
Bušmani su vjerovatno među najvještijim lovcima na planeti. Zapravo, njihove dosjetke bjelodano ukazuju na domišljatost praistorijskog čovjeka jer je sasvim izvjesno da su se služili istim trikovima hiljadama godina ranije.
Otrov divljeg pelina
Glavno oružje predstavljaju malo koplje, luk i otrovne strijele. Otrov se dobija od larvi insekata i djeluje parališuće na centralni nervni sistem životinja. Toliko je snažan da antilope, pa čak i žirafe ubija za najdalje jedan dan.
Otrov u mesu nije opasan za ljude ukoliko ne uđe u krvotok. Zbog toga se, da bi se izbjegle smrtonosne slučajne posjekotine, ne nanosi na vrhove strjelica, već na tijelo strijele, koje u selu čuvaju u zatvorenim tobocima izrađenim od korijena akacije. Otrov se izrađuje i od biljke buhač (buharice, divljeg pelina).
Lukovi su dugački oko 3 stope (nešto manje od metra) i načinjeni od elastičnog drveta, ravnog i pažljivo odabranog. Strijela se sastoji od četiri dijela, a vršak je isprva bio izrađen od kamena ili kosti, dok je kasnije, pod uticajem Bantua, počeo da se koristi trouglasti gvozdeni šiljak (gvožđe je jedini elemenat njihove svakodnevice koji nabavljaju razmjenom).
Bonus video:
