Dok traju rasprave o tome u kojoj vremenskoj zoni ostati kada Evropska unija (EU) ukine pomjeranje sata 2021. godine, u nedelju, 27. oktobra, još jednom ćemo preći na zimsko računanje vremena i kazaljke vratiti sat unazad, a mnogi se pitaju kako je uopšte došlo do zimskog i ljetnjeg računanja vremena, piše danas portal televizije N1.
Ako se pitate koja je poenta pomjeranja kazaljki, odgovor je kratak i jasan - da bi se bolje iskoristilo dnevno svjetlo.
Kada u jesen vrijeme pomjerimo jedan sat unazad, dnevno svjetlo iz popodnevnog termina premjestimo u jutarnji, kada je, kako se vjeruje, za mnoge ljude korisnije. Suprotna stvar se dešava u proljeće.
Međutim, ovo pomjeranje kazaljki napred-nazad ne znači da se vrijeme trajanja dnevnog svjetla produžava. Ono uvijek isto traje u određeno doba godine, bez obzira koliko sati sat pokazivao, piše N1.
Sama ideja da se pomjeranjem sata stvori privid dužeg dana stara je više od 200 godina, ali nestašica uglja širom Evrope natjerala je Njemačku i njenu saveznicu Austro-Ugarsku da tokom 1916. godine tako počnu da štede energiju, a to su uskoro učinile i ostale zemlje. Mnoge su od promjene vremena odustale poslije 1918. godine, da bi je ponovo uvele tokom energetske krize sedamdesetih.
Međutim, ne pomjeraju sve države vrijeme istog dana, i ne u istom pravcu. Članice EU pomjeriće kazaljke jedan sat unazad u nedjelju, dok će SAD to uraditi prve nedjelje u novembru. Novi Zeland krajem septembra pomjera vreme jedan sat unaprijed, dok australijske države na promjenu prelaze prve nedjelje u oktobru.
Rusija je 2011. godine odlučila da se drži ljetnjeg računanja vremena, ali je to dovelo do situacije da u nekim krajevima u podne bude mrak, pa da je 2014. prešla na zimsko računanje vremena i tu ostala, navodi N1.
Najočigledniji efekat pomjeranja vremena je sat duže spavanja u noći između nedjelje i subote. Ali mnogo značajniji efekti su oni po upotrebu energije, poljoprivredu i raspoloženje ljudi.
Kritičari promjene vremena tvrde da pomjeranje kazaljki ne štedi energiju, pošto mnoga domaćinstva s grijanjem domova počinju ranije ujutru.
Što se tiče zdravstvenih posljedica, opšte su poznati uticaji dnevnog svjetla na proizvodnju vitamina D.
Kritičari, međutim, ukazuju na posljedice po navike u spavanju, što utiče na srčani ritam.
Studije upozoravaju na rizik od srčanog udara u prve tri nedjelje pošto dođe do promjene vremena u proljeće, piše N1.
S druge strane, otkriveno je da sat vremena više sna u jesen smanjuje rizik od srčanog udara u prvim nedjeljama poslije pomjeranja kazaljki.
Otkriveno je da iako pomjeranje sata unazad ne dovodi do dužeg spavanja, osim tog dana kada se kazaljke pomjere, gubitak sat vremena sna negativno utiče na spavanje narednih nekoliko nedjelja.
Kada je u pitanju uticaj na ekonomiju i tu su podijeljena mišljenja. Uslužne djelatnosti i turizam imaju koristi od produženog dana tokom proljeća i ljeta. Poljoprivrednici su, s druge strane, protiv promjene vremena zbog uticaja na mnoge radove - od muže krava do žetve, piše N1.
Bonus video:
