Sabor druida, Nada Macura, Šljiva, Električne mokasine - samo su neki od naziva ekipa koje odmjeravaju svoje znanje u crnogorskom pab kvizu. U svijetu odavno poznat koncept večernjeg kviza, koji se organizuje u lokalnom pabu, živi u Podgorici od oktobra 2016. godine.
Okupljeni, u ekipama od dva do šest članova, u opuštenoj atmosferi i uz piće odgovaraju na pitanja, traže najdužu riječ od ponuđenih slova, rješavaju zagonetke, anagrame, asocijacije…
Organizator i kvizmaster Zoran Miljanić prisjeća se da je na prvom pab kvizu u Podgorici bilo svega pet ekipa. Danas u prosjeku učestvuju 32 ekipe, odnosno oko 150 ljudi.
“Sve je krenulo u srednjoškolskim danima. Nas nekoliko bismo sastavljali interne kvizove i pravili turnire po uzoru na kviz Sfinga. Nakon završenog fakulteta, nisam uspio pronaći posao u struci, iako sam bio među najboljim studentima. Prošlo je nekoliko godina, a u međuvremenu su se pab kvizovi počeli organizovati u zemljama okruženja. Pomislio sam, zašto da ne probam i ja kod nas nešto slično. Znao sam da ljudi vole gledati kvizove, a da ih mi u našoj zemlji odavno nemamo”, priča Miljanić za “Vijesti”.
Pab kviz Montenegro organizuje se svake sedmice, najavljuje se na Fejsbuk stranici, a prijave su obavezne. U organizaciji, osim kviz mastera i nekoliko asistenata, učestvuje i osoblje kafića u kojem se nadmetanje održava. Ipak, samo jedna osoba zna koji će se zadaci naći na papirima.
“Kvizmaster kreira pitanja i zadatke i ima pristup istima do kraja kviza. Čak ni asistenti ne mogu znati koja će pitanja doći u narednim igrama kako bi se sačuvala tajnost i garantovala ravnopravnost svim ekipama”, navodi Miljanić.
Pitanja poput - koja Pikasova slika se naziva prvom kubističkom avangardnom slikom 20. vijeka, šta je na sebi imala prva “barbika” iz 1959. godine ili na koji biblijski događaj asociraju Gibsonov film i Rundekova pjesma, znaju da zamisle takmičare.
“Trudim se da pitanja budu budu što raznovrsnija, zanimljiva i prilagođena ekipnom sistemu igranja, kao i da se ne ponavljaju. Ukoliko bi ponavljali pitanja kviz bi izgubio na kvalitetu, a to je ono što je najvažnije”, kaže kvizmaster podgoričkog kviza.
Miljanić navodi da se većina učesnika u početku ustručava da dođe i odmjeri znanje sa drugima.
“Kad probiju led, obavezno postanu redovni igrači.”
Dodaje da ekipe na kvizu čine takmičari različitih starosnih dobi.
“Starosna granica ne postoji, pa tako imamo ‘kvizaše’ od 16 do 80 godina. Prema Fejsbuk statistici, najviše osoba je između 25 i 35 godina”, kaže Miljanić.
Do sada je na kvizu učestvovalo preko 200 ekipa, a Miljanić kaže da se većina ekipa upozna, pa se na kvizu širi broj pozanika istih ili sličnih interesovanja. Napominje da na kvizu vlada opuštena, a ujedno i pozitivna takmičarska atmosfera.
“Vrlo bitan segment je nemogućnost korišćenja mobilnih telefona u toku igara, pa su takmičari ‘prinuđeni’ da razgovaraju. Na kvizu ne postoji bilo kakva mogućnost blamiranja, pošto sve ekipe igraju pod incognito nazivima, koji su najčešće šaljivog tipa. Kada ne znaju odgovor na neko pitanje poželjno je da nagađaju, možda i ‘ubodu’. A na kraju čak i predzadnja ekipa osvaja neku od simboličnih nagrada.”
Kvizmaster pojašnjava da ekipe imaju pravo da provjere odgovore po završetku svake igre. Žalbe su, kaže, rijetke.
“Učesnici kviza često misle da je njihovo rješenje takođe ispravno. U tim situacijama se provjeri ispravnost njihovog odgovora i ako se utvrdi da je i taj drugi odgovor tačan, naravno da će i on biti priznat. Ovo je sastavni i neizostavni dio svakog kviza”, kaže za “Vijesti” Miljanić.
Ista ekipa nedavno je u Nikšiću počela sa organizacijom kviza po istom konceptu, koji nakon prvih pokušaja 2016. nije zaživio.
“To je zapravo pokušaj reaktivacije pab kviza u Nikšiću. Sada se situacija čini drugačijom, mada će narednih nekoliko kvizova odrediti budućnost pab kviza u ovom gradu. I Nikšićani su željni dobre zabave i upijanja znanja i zanimljivih informacija”, navodi Miljanić.
Kriterijumi kviza su uvijek isti bez obzira gdje se održava, a osim Podgorice i Nikšića, u planu je održavanje kviza u Baru.
Miljanić napominje da u Crnoj Gori ne postoji bilo kakav TV kviz za odrasle već duže od sedam godina.
“Od samog ulaska u ovaj projekat sam pokušavao napraviti TV kviz. Međutim, iako bi ovo donijelo veliku gledanost televiziji na kojoj bi se emitovao, ta ideja nije doprla do osoba zaduženih za programski sadržaj.”
“Krstiće” samo jedno slovo koštalo pobjede
Pobjednici prethodnog ciklusa takmičenja, koji je trajao od februara do kraja juna, odlučivali su se na posljednjem - junskom kvizu. Dvije ekipe su bile u konkurenciji za kvizaški tron.
“Ekipa ‘Firma Krstić’ je u posljednju igru ušla kao prvoplasirana, a iza njih su bile ekipe ‘TakoE’ i ‘Bonaca’ kao glavni konkurenti. Posljednja asocijacija i izostavljanje samo jednog slova u rješenju treće kolone koštalo je ‘Krstiće’ pobjede u ukupnom ciklusu. Prilikom prepisivanja sa jednog na drugi papir došlo je do previda i umjesto ‘tabela’ napisali su ‘tabla’. Ekipa ‘TakoE’ je riješila sve tačno i odnijela pobjedu na posljednjem kvizu, a Bonaca je osvojila ukupni ciklus ”, priča Miljanić.
Bonus video:
