Jedan australijski tabloid prije destak dana je povukao neobičan potez objavivši prazne stranice za čitaoce koji su se žalili na nestašicu toaletnog papira, koja je nastala zbog panike izazvane epidemijom korona virusa.
"Objavili smo specijalni prilog od osam bijelih, praznih stranica perforiranih na rubu kako bi se lako mogle pocijepati i i poslužiti vam u hitnom slučaju", napisao je NT News, tabloid iz Darvina.
"Razlozi masovne kupovine toalet papira su u tome što ljudi zbog širenja korona virusa infekcije osećaju da ne vladaju situacijom", objašnjava zamjenik direktora Instituta za psihologiju na berlinskoj klinici „Charite” Hans-Kristijan Gung. On ističe da se ovakvih situacija ljudi plaše i gnušaju, dok istovremeno kupovina materijalnih potrepština ima umirujući efekat na njih.
Gung smatra da neki psiholozi vide slučajeve kupovine zaliha toalet papira, kao borbu protiv odvratnosti na fizičkom nivou, prouzrokovanu strahom zbog nastale situacije. Prema njegovim riječima, ljudi se rukovode racionalnim argumentima, praveći zalihe i birajući stvari s dugim rokom trajanja, kao što je konzervirana hrana ili kupujući ono što svakako znaju da će im zatrebati u budućnosti. Toalet papir se tu uklapa po oba kriterijuma: nije kvarljiv i neophodan je.
Toalet papir jedna je od stvari koje u modernom dobu uzimamo zdravo za gotovo, ali papirići koji obavljaju prljavi posao u našim su se životima pojavili relativno nedavno. Tek su u šestom vijeku bogati Kinezi počeli da koriste papir u sanitarne svrhe, iako je njegova proizvodnja usavršena vjekovima ranije.
Za vrijeme dinastije Tang arapski putnik zabilježio je kako se Kinezi ne brinu o čistoći jer se ne peru vodom, nego tek obrišu papirom nakon obavljanja nužde. Na Bliskom istoku od davnina je lijeva ruka služila za čišćenje vodom nakon obavljanja prirodnih potreba.
Toalet papir ugledao je svjetlo dana 1596., ali je trebalo da prođe još trista godina da doživi komercijalnu uporabu.
Dok još nije bilo govora o papiru, drevni Grci koristili su kamenje i glinu, a Rimljani su upotrebljavali nešto nježniji sunđer na štapu ili - vunu. Sunđer na štapu se dijelio, a stajo je u kanti sa dobro posoljenom vodom.
Američki kolonijalisti imali su zanimljivu naviku brisanja klipovima kukuruza i trebalo je vremena da to zamijene mekšim novinama koje bi vješali o kuke, piše dnevnik.hr.
Na našim prostorima u upotrebi su bile razne vrste većih listova, a ruke bi se oprale u obližnjem potoku.
Bonus video:
