Smješteno na koralnom ostrvu usred Pacifika, Brando je jedno od najluksuznijih eko-ljetovališta na planeti. Vjerovatno nikada ne biste pomislili da se ovdje razvijaju nove tehnologije.
Letovalište na Tetiaroi - atolu sjeverno od Tahitija - otjelotvorenje je ekskluzivnosti - najjeftinije noćenje u dvosobnom bungalovu košta 3.700 eura. Nekada u vlasništvu holivudske legende Marlona Branda koji je žarko želio da ljetovalište postane ekološko utočište, danas se razvilo u sklonište za bogate i slavne koji žele odmor bez griže savjesti - znaju da njihov odmor manje zagađuje planetu.
Dok neki ljetovalište otpisuju kao „ostrvo za liberalnu elitu” - nedavni gosti bili su Bijonse i Barak Obama - aktuelni vlasnik Ričard Bejli tvrdi da je ono blizu da postane „samoodrživo” i „neutralno” kada je u pitanju emisija ugljen-dioksida. Struja u kompleksu, na primjer, stiže iz solarnih panela i biogoriva od kokosovog ulja, dok se otpadne vode koriste za održivo navodnjavanje. Sistem hlađenja u ljetovalištu koristi „razmjenjivač toplote” koji uzima veoma hladnu morsku vodu sa 900 metara ispod površine Pacifika kako bi rashladio pijaću vodu i vazduh koji kruži kompleksom.
Budući da rashladni sistem radi uglavnom na vodeni pritisak, on troši vrlo malo energije.
„Često se misli da održivost nije u skladu sa luksuznom ponudom na tržištu ugostiteljskih usluga, ali Brando dokazuje da je to moguće”, kaže profesor Grejem Miler, koji drži predavanja iz održivosti u poslovanju na Univerzitetu u Sariju.
Ali, naravno, posjetioci Branda moraju prvo da lete do Tahitija, a potom da pređu na još jedan „20-minutni let do raja”, tako da je njihov ugljenički otisak i dalje pozamašan.
Malo je vjerovatno i da će dobrostojeće goste ujedati komarci, zbog programa sterilizacije koji je smanjio populaciju komaraca na Tetiaori za najmanje 95 odsto.
Tokom programa koji vodi doktor Erve Bosin sa Instituta Luj Malarde, uzgajaju se i puštaju u svijet mužjaci komaraca koji ne ujedaju. Oni su zaraženi virusom Volbakija koji divlje ženke - koje ujedaju - čine sterilnim.
U zemljama kao što su Australija, Kolumbija i Kina, u toku su slične inicijative - cilj im je da se iskorijene bolesti kao što su Deng i Zika.
Ali malo je zemalja postiglo stepen uspjeha kao Tetiaroa. Broj komaraca na ovom ostrvu trenutno je toliko nizak da „tim naprosto više uopšte ne hvata divlje ženke”, prema rečima Frenka Marfija, izvršnog direktora Društva Tetiaroe, nevladine organizacije koja nadgleda program sterilizacije. „Program je toliko uspješan da su lokalne vlasti odlučile da finansiraju mnogo veću ustanovu za uzgoj koja može da omogući širenje programa i na druga pacifička ostrva”, kaže on.
Komarci nisu jedine napasti na čijem istrebljenju radi Društvo Tetiaroe. Pacovi predstavljaju veliki problem za ekosistem na atolu.
„Pacovi mogu da izazovu pad čitavog zemaljskog eko-sistema”, kaže Seli Espozito iz Konzervacije ostrva.
„U prošlosti, koristili smo helikoptere da bismo razbacivali mamce, ali smo nedavno po prvi put upotrijebili dronove na Simor Nortu na Galapagosu”. „Tetiaroa je teže okruženje, tako da je ovo sjajna prilika za dalje testiranje dronova i trebalo bi da nam pomogne da stvorimo utočište za ugrožene domaće vrste, kao što je Polinezijska golubica i Tuamotanska gazivoda”. Možda najfuturističkiji projekat na Tetiaroi je Ostrvski digitalni avatar eko-sistema koji koristi preglede svjetlosnim otkrivanjem i klasifikacijom (Lidar) kako bi izradio 3D model.
Drugi podaci o životinjama, biljkama ili topografiji takođe će biti uvršćeni kako bi se stvorio model koji može da predvidi kako će ostrvo reagovati u različitim scenarijima, od poplave do uvođenja nove vrste.
“Pregledi Lidarom daju nam 3D model fizičkih kontura ostrva, uključujući i sastav zemlje”, kaže naučni direktor Društva Tetiaroe Nil Dejvis, viši savjetnik na Berklijevom institutu za nauku podataka.
„To vam je pomalo kao da ste provukli čitavo ostrvo kroz skener”. Cilj tima je da dočara ekosistem čitavog atola - „od molekula nagore” - kako bi pomogao lokalnim vlastima i zajednicama da procijene buduće rizike i donose bolje odluke.
Eko-turizam je trend u porastu koji žele da iskoriste ljetovališta širom svijeta, jer se ljudi trude da prave odgovornije izbore u svjetlu klimatskih promjena. Na primjer, hotel Parksajd u Kanadi jedno je od šačice ljetovališta koja su dobila platinasti sertifikat američkog Zelenog savjeta za gradnju za liderstvo u dizajnu energije i životne sredine. Ovaj sertifikat dobilo je i ljetovalište Brando. Parksajd ima zeleni krov od 290 kvadratnih metara, a za klimatizaciju koristi jezera i rezervoare kišnice.
Glumac Leonardo Di Kaprio, aktivista visokog profila i redovni gost Branda, riješio je da 2020. godine otvori eko-ostrvsko ljetovalište Blekador Kaje blizu Belizea.
Ali sa turizmom koji s osam odsto doprinosi globalnoj emisiji gasova staklene bašte, prema jednoj skorašnjoj studiji objavljenoj u naučnom časopisu Prirodne klimatske promjene, sva ljetovališta će morati da postanu ugljenički neutralna, ne samo ona koja za goste žele bogate iz cijelog svijeta.
Bonus video:
