Međunarodni tim naučnika objavio je u stručnom magazinu „The Lancet" da će do kraja ovog vijeka na Zemlji najvjerovatnije biti 8,8 milijardi stanovnika – dvije milijarde manje nego što prognoziraju Ujedinjene nacije.
Prema ovoj prognozi, najviše ljudi na svijetu će biti 2064. godine - oko 9,7 milijardi. Nakon toga, istraživači očekuju pad nataliteta: u 183 od 195 zemalja svijeta natalitet će toliko opasti da bez useljavanja neće moći da održe broj stanovništva. Prema studiji, više od 20 zemalja, među kojima su Japan, Španija, Italija i Poljska izgubiće do 2100 više od polovine stanovništva. Čak i trenutno najmnogoljudnija Kina, koja ima 1,4 milijarde stanovnika, do kraja vijeka će imati samo 730 miliona.
Odlućujući faktori: obrazovanje i kontrola rađanja
Prema prognozama, broj stanovnika će porasti u afričkim zemljama južno od Sahare. Za 80 godina, Nigerija bi mogla da ima 800 miliona stanovnika i tako bude druga po broju stanovnika na svijetu - poslije Indije.
„Kada žene imaju bolji pristup obrazovanju i kada mogu da kontrolišu rađanje, u prosjeku se odlučuju za manje od 1,5 dece", objašnjava vođa studije Kristofer Marej, sa Instituta za zdravstvena mjerenja i procjene (IHME) vašingtonskog univerziteta u Sijetlu, kojeg podržavaju Bil i Melinda Gejts.
Opadanje broja radnika ugrožava privredni rast
Ovakav razvoj je zapravo „dobra vijest" za čovjekovu sredinu, kazao je Marej. Manji broj ljudi na svijetu mogao bi da smanji proizvodnju hrane i samim tim i štetnih gasova. Ali, za zemlje u podsaharaskoj oblasti predviđeni porast broja stanovnika će, prema Mareju, donijeti i bolje ekonomske šanse.
Za najveći broj zemalja van Afrike bi manje radne snage, moglo da izazove „teške negativne posledice po privredu". Tako bi broj radno sposobnog stanovništva u Kini, sa današnjih 950 miliona opao na svega 350 miliona u 2100. godini, što je za 62 odsto manje.
U Nigeriji bi pak sa današnjih 86 miliona broj radno sposobnih porastao na 450 miliona. Zbog toga bi starija društva morala da reformišu svoje socijalne i zdravstvene sisteme, upozoravaju autori studije.
S obzriom da je životni vijek u porastu, broj ljudi starijih od 80 godina će porasti sa sadašnjih 140 miliona na 866 miliona. Do kraja vijeka će više od četvrtine stanovništva biti starije od 65 godina.
Zemlje sa većim dohocima bi ovakav razvoj mogle da dočekaju sa fleksibilnom politikom useljavanja i socijalnom podrškom porodicama s djecom, piše u studiji. Marej upozorava da bi pojedine zemlje zbog ovakvih prognoza mogle da ograniče kontrolu rađanja.
Zašto se prognoze razlikuju?
Glavni faktor zbog kojeg Marejev tim dolazi do manjeg porasta populacije nego UN, jeste anticipirana stopa nataliteta. Dok Ujedinjene nacije za ovo stoljeće prognoziraju da će se rađati 1,8 dece po ženi, analiza Mareja i njegovih kolega polazi od toga da će ta stopa biti 1,5. Za stabilnu populaciju neophodna stopa nataliteta iznosi 2,1 dete po ženi.
Glavni i odgovorni urednik magazina „The Lancet", Ričard Horton objašnjava da studija pokazuje radikalno pomjeranje geopolitičkih odnosa moći. „Svijet će na kraju ovog vijeka biti mulitpolaran, sa Indijom, Nigerijom, Kinom i SAD kao najvažnijim silama."
Bonus video:
