„Kokainski nilski konji“ - ekološka tempirana bomba

Životinje koje je Pablo Eskobar nabavio za svoj privatni zoološki vrt prije nekoliko decenija, uživaju u Kolubiji i toliko su se namnožili da stručnjaci predlažu odstrel

14414 pregleda 6 komentar(a)
Kako su „kokainski nilski konji“ postali ekološka tempirana bomba, Foto: Pixabay
Kako su „kokainski nilski konji“ postali ekološka tempirana bomba, Foto: Pixabay

Pablo Eskobar je ime koje Kolumbija pokušava da zaboravi posljednjih 30 godina.

Jedan od najozloglašenijih kriminalaca svih vremena, osnivač zloglasnog narko kartela Medelin osamdesetih godina, odgovoran za otmice, bombaške napade i brojna ubistva, u jednom trenutku je, kako se smatralo, bio najbogatiji čovjek na svijetu. Međutim kralj kokaina je odgovoran i za nešto što naučnici nazivaju ekološkom tempiranom bombom.

Nekolicina nilskih konja koje je Eskobar uvezao za svoj privatni zoološki vrt prije više decenija su se toliko namnožili i, prema tvrdnjama naučnika, sada se polako šire jednim od glavnih plovnih puteva u zemlji - rijekom Magdalenom. Prošlog mjeseca u studiji objavljenoj u časopisu Biological Conservation, navodi se da bi odstrel životinja bio jedini način da se ublaži njihov negativan uticaj na životnu sredinu.

„Naravno da nam je žao ovih životinja, ali kao naučnici moramo biti otvoreni“, napominje u izjavi za BBC Natali Kastelblanko, biolog i jedan od autora studije. „Nilski konji su invazivna vrsta u Kolumbiji i ako sada ne ubijemo dio njihove populacije, situacija bi mogla da se otme kontroli za samo 10 ili 20 godina“. Umnožavanje populacije takozvanih „kokainskih nilskih konja“ započelo je još 1993. godine pošto je ubijen Pablo Eskobar i zaposjednuto njegovo luksuzno imanje Hacijenda Napoles, oko 250 kilometara sjeverozapadno od glavnog grada Bogote.

Životinje koje su tamo pronađene prevezene su u zoološke vrtove širom zemlje, ali ne i nilski konji. „Pošto je njihov transport bio zahtjevan, vlasti su ih jednostavno ostavile tamo, vjerovatno misleći da uginuti“, pretpostavlja Kastelblanova. Ali umjesto toga, oni su se namnožili.

Tokom godina naučnici su pokušali da izračunaju koliko nilskih konja živi u kolumbijskim plovnim putevima, a procjene se kreću od 80 do 120 životinja.

„To je najveće stado nilskih konja izvan Afrike, koja je njihova postojbina“, navodi veterinar Karlos Valderama, angažovan na zaštiti prirode. Predviđa se i da će se broj životinja samo uvećavati. Natali Kastelblanko i njene kolege kažu da će populacija do 2034. godine dostići brojku od preko 1.400 primjeraka ukoliko ne bude odstrela, a svi oni nastali su od grupe koju je Eskobar nabavio - jednog mužjaka i tri ženke. Prema idealnom scenariju objavljenom u ovoj studiji, trebalo bi svake godine ubiti ili kastrirati 30 životinja kako bi se ovaj proces zaustavio.

nilski konji
foto: Pixabay

Kastelblanko objašnjava da su „kokainski nilski konji“ iskoristili evolucijsku priliku. U Južnoj Americi nemaju prirodnog neprijatelja, što znači da se mnogo lakše razmožavaju. Pogoduju im i vremenski uslovi jer predjeli koje oni nastanjuju u Africi dijelom kontroliše suša, koje u Kolumbiji nema. S obzirom na to da su uslovi u novom južnoameričkom domu idealni za nilske konje, studija je pokazala da su zbog toga počeli i da ranije polno sazrijevaju. Naučnici koji proučavaju uticaj nilskih konja na okolinu vjeruju da će lokalni ekosistem pretrpjeti štete na više načina: od protjerivanja autohtonih vrsta kojima prijeti izumiranje, poput morske krave, do promjene hemijskog sastava plovnih puteva, što bi moglo da ugrozi i ribarstvo, mada ima studija koje navode da bi nilski konji mogli i da pomognu očuvanju okoline.

„Nilski konji se šire po najvećem kolumbijskom slivu rijeka od kojih živi hiljade ljudi“, napominje biolog. „Primijećeni su čak i 370 kilometara dalje do Hacijende Napoles“, dodaje Kastelblankova.

Međutim, neki se stručnjaci protive ovoj ideji. Enrike Ordonez, biolog sa kolumbijskog Nacionalnog univerziteta, smatra da „kokainski nilski konji“ pružaju nadu u očuvanje globalnog broja nilskih konja koji su u Africi ugrožena vrsta.

Sterilizacija bi bila mnogo bolji način za kontrolu brojnosti ove populacije, rekao je Ordonez za CNN.

Ali to nije nimalo jednostavno, a ni jeftino, o čemu svjedoči Karlos Valderama koji je 2009. kastrirao jednog „kokainskog nilskog konja“ u sklopu eksperimenta za proučavanje različitih rješenja da se zaustavi rast njihove brojnosti.

Šta sprečava vlasti da preduzmu ove preporučene drastične mjere? Odgovor je kratak: javno mnjenje. Pošto su kolumbijski mediji izvijestili o ovoj studiji, Natali Kastelblanko je zasuta bujicom uvreda, čak i prijetnjama smrću.

Bonus video: