Indonezijski zoološki vrt uspješno uzgaja komodske varane, koje još nazivaju i Komodo zmajevima, nastojeći da spasu od izumiranja te najveće guštere na svijetu, za koje klimatske promjene predstavljaju dodatnu opasnost.
Mladi gušteri plaze račvaste jezike šunjajući se ograđenim zoološkim vrtom u gradu Surabaji. Neki se bore za ženke, dok drugi traže plen u ribnjaku, piše Hina.
Veliki gušteri, koje zbog veličine i agresivnog ponašanja prate brojni mitovi i legende još od davnih vremena, žive u svom prirodnom staništu, na ostrvu Komodu i na nekoliko susjednih ostrva u istočnoj Indoneziji.
Neki stručnjaci za mitologiju vjeruju da je upravo ova vrsta guštera poslužila kao nadahnuće za priče o mitološkim zmajevima koji bljuju vatru i otimaju princeze i da sve srednjovjekovne priče o zmajevima zapravo potiču sa ostrva Komodo.
Pošto su kineski mornari još u davnim vremenima plovili vodama današnje Indonezije, sa putovanja su donosili priče o velikim zvjerima koje su kasnije preuzeli i vjerovatno preuveličali arapski trgovci, a preko njih i ostatak svijeta.
U septembru je Međunarodna unija za očuvanje prirode komodske varane uvrstila na svoju Crvenu listu ugroženih vrsta, kao razlog navodeći sve veću prijtnju koju za njihovu egzistenciju predstavljaju klimatske promjene.
Očekuje se da će globalni porast temperature i nivoa mora smanjiti prikladna staništa za komodske varane za najmanje 30 posto u sljedećih 45 godina, upozorili su stručnjaci.
Zaposleni zoološkog vrta u Surabaji nadaju se da će njihovi napori za spašavanjem ove vrste guštera privući pažnju svjetskih čelnika okupljenih na samitu u Glazgovu i da će ih podstaći da preduzmu što brže korake u borbi protiv klimatskih promjena.
Od pokretanja programa uzgoja varana, zoološki vrt je njihovu populaciju povećao na 108 odraslih i 35 mladih, a u fazi inkubacije trenutno je još 40 jaja.
Čuvar u zoološkom vrtu Rukin novinarima je rekao da temperatura i vlaga moraju da budu optimalne za parenje ovih velikih životinja. Dodao je i da se nada da bi zmajevi uzgojeni u zatočeništvu mogli da se vrate u divljinu.
„Nadam se da ćemo da uspjemo da ih uzgojimo i da ćemo ovim projektom osigurati da buduće generacije i dalje imaju priliku da ih vide u stvarnom životu, a ne samo na slikama“, kazao je.
Bonus video:
