Više od 100 afričkih nilskih konja koji potiču od nekoliko koje je kao egzotične ljubimce uvezao narkobos Pablo Eskobar, suočavaju se s neizvjesnom budućnošću u Kolumbiji.
Nakon što je vlada u petak dodala Eskobarove takozvane „kokainske“ nilske konje na listu „uvezenih, invazivnih vrsta“, stručnjaci kažu da bi njihovo ubijanje moglo biti jedina održiva opcija.
Od nekoliko jedinki koje su nekada bili smještene na Eskobarovom imanju „Hacienda Napoles“, broj nilskih konja je porastao, a sada ih 130 slobodno luta sjeverno od Bogote oko rijeke Magdalene.
Zvaničnici kažu da ovi džinovi, endemski u podsaharskoj Africi, prijete lokalnim divljim životinjama i ljudima koji žive uz rijeku, s kojima su već došli u sukobe, prenosi N1.
Bilo je pokušaja sterilisanja životinja koje mogu biti teške i do 1,8 tona, ali to je skupo i teško.
"Žrtvovanje (odstrel) ostaje na stolu", rekao je Dejvid Ečeveri, čelnik državne agencije za okolinu Kornare, zadužen za sterilizaciju.
"To je neophodna opcija... to bi mogao biti jedini način da se spriječi pogoršanje problema", rekao je za AFP.
Eskobar, nekada šef smrtonosnog medelinskog kartela, postao je jedan od najbogatijih ljudi na planeti, prema Forbesu, zahvaljujući trgovini drogom.
Nabavio je za svoj ranč niz životinja među kojima su i nilski konji, flamingosi, žirafe, zebre i razne torbare. Nakon što ga je policija ubila 1993. godine, svi osim nilskih konja prodati su zoološkim vrtovima.
Nilski konji ostavljeni su da lutaju Eskobarovim imanjem i nastavili su da se razmnožavaju.
Životnje su dugo izazivale glavobolju za vlasti suočene s glasnom kampanjom protiv ubijanja.
Prošlog petka vlada je zvanično proglasila nilske konje invazivnom vrstom i objavila da ima plan za "upravljanje" njihovom populacijom, za koju su studije pokazale da bi se mogla učetvorostručiti u 10 godina.
Iako detalji plana nisu otkriveni, bivši ministar okoline Manuel Rodrigez pozvao je vladu da se posluži svim sredstvima, uključujući otvaranje lova na životinje.
"Očito se tome protive aktivisti za prava životinja, ali koja je alternativa?", upitao je.
Kornare je do danas uspio da hirurški steriliše 11 nilskih konja, a još 40 dobilo je kontracepciona sredstva. Napor je koštao više od 100.000 dolara, ali nije uspio da spriječi porast broja nilskih konja.
"Sve s nilskim konjima složeno je, skupo i opasno", rekao je Ečeveri za AFP.
Za Rodrigeza, životinje predstavljaju veliku prijetnju ribarima i ostalim stanovnicima uz rijeku.
Prošle godine Kornare je zabilježio dva napada nilskog konja na ljude, nijedan smrtonosan.
U Africi nilski konji ubijaju stotine ljudi svake godine.
Nilski konji prijete i morskim kravama, velikim morskim sisarima kojima je rijeka Magdalena dom, i raznim domaćim ribama.
Biološkinja Natali Kastelblanko, stručnjakinja za morske krave, rekla je da bi lokalne životinje trebalo da imaju prednost.
"Domaće vrste imaju prioritet očuvanja u odnosu na invazivne vrste", napisala je na Tviteru.
Bonus video:
