Suše bi mogle da pogode više od tri četvrtine svjetske populacije do 2050. godine, upozorili su juče iz Ujedinjenih nacija (UN) povodom Svjetskog dana borbe protiv dezertifikacije i suše.
UN je organizovao niz skupova na kojima je naglašena neophodnost ranog djelovanja kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice dezertifikacije za čovječanstvo i okolinu.
Suša bilježi rastući trend u svijetu zbog globalnog zagrijavanja i nestajanja vodnih resursa, pokazuju podaci koje je prikupila agencija Anadolija iz naučnih izvještaja međunarodnih institucija, prenosi N1.
Od 2000. godine učestalost i trajanje sušnih razdoblja porasli su za 29 posto, podatak je iz izvještaja Svjetske meteorološke organizacije (SMO).
Najmanje 11,7 miliona ljudi je umrlo od posljedica suše u proteklom vijeku. Sušom je najteže pogođena Afrika u kojoj su u protekle dvije decenije zabilježena 134 sušna perioda.
Evropa je doživjela 45 suša u posljednjoj deceniji. Troškovi za Evropu su premašili 27 milijardi dolara, a pogođeno je 15 posto kontinentalne teritorije i 17 posto stanovništva.
U SAD-u je šteta uzrokovana sušom samo na poljoprivrednim proizvodima dostigla 250 milijardi dolara u prošlom vijeku.
Suša, koja je najčešća prirodna katastrofa koja pogađa ljude u svijetu, nakon poplava, smanjila je bruto domaći proizvod u Indiji za dva do pet posto. Suša je u Australiji do 2000. godine smanjila poljoprivrednu proizvodnju za 18 posto.
Somalija, Zimbabve, Džibuti, Mauritanija i Južna Afrika su među zemljama s najvećim rizikom od suše.
Bonus video:
