Duh Titograda ili stare Podgorice u utorak veče širio se kaldrmama Stare varoši. Po ideji producenta Mitra Miranovića, u utorak veče je realizovan događaj “Dan stare Podgorice”, u sklopu manifestacije Podgoričko kulturno ljeto, u Ulici Keše Đurovića.
“Utisci su fenomenalni, kako Starovarošana, tako i gostiju, uz brojna pitanja o narednom događaju sličnog tipa”, kazao je Miranović “Vijestima” sumirajući događaj.
Na temu “Moda u Podgorici u prvim decenijama XX vijeka” posjetiocima i slučajnim prolaznicima ponuđeno je više raznovrsnog sadržaja. Predstavljena su tri modela koja je radila modna dizajnerka Marina Banović, dokumentaristička izložba koja je obuhvatila primjerke sačuvanih autentičnih oglasa, objava krojača, trgovaca, pa i brendova koji su bili aktuelni do 1941. godine. Autor koncepta u tom segmentu je Mitar Miranović.
Crveni karirani stolnjaci, prefinjeni modeli (i muški i ženski), na starovaroškim pločnicima, podsjetili su kako je sve to ranije izgledalo i pokrenuli vremeplov, ali i uzburkali sjećanja starijim posjetiocima.
Dodatna aktivnost događaja, naglašava on “Vijestima”, jeste i izložba sljedećih slikara koji su predstavili djela sa motivima stare Podgorice, ali sa akcentom na manje poznate motive. Na izložbi su bili zastupljeni poznati crnogorski umjetnici: Ljiljana Kulundžić, Saša Brnović, Gordana Šćepanović, Lela Tomašević, Milijana Vujović, Branka Tomović, Vesna Radulović, Kemal Ramujkić.
Sve to, u uzvišenom stilu, sa primjesom melanholije, bilo je vidno interesantno i atraktivno posjetiocima, što je i bila Miranovićeva ideja.
“Moja namjera kao producenta projekta jeste da kulturno nasljeđe Podgorice predstavimo građanima i turistima i da nađemo vezu između kulture, ugostiteljstva i turizma. Tako je nastala i moja komunikacija sa Brankom Tomović, vlasnicom autentičnog ugostiteljskog objekta ‘Kaldrma’”, objašnjava on.
Evidentno je da se sve više gubi arhitektonski, građanski, pa i mentalitetski duh i identitet grada, kako Podgorice, tako i drugih mjesta, a Miranović je ovim projektom želio da podsjeti na bogato kulturno-umjetničko nasljeđe koje je poput svojevrsnog amaneta. To je želio da oživi, ali i da prikaže turistima.
“Svjedoci smo da Podgoricu iz godine u godinu posjećuje sve veći broj turista. Moja namjera je bila da makar na nekoliko sati možemo da ih animiramo našim nasljeđem. Očekujem da ovaj pionirski poduhvat, kojim smo uspjeli da na nekoliko sati oživimo stari dio Podgorice i animiramo kompletnu zajedicnu, motiviše da svi zajedno dođemo do rješenja koje mora biti održivo u budućnosti”, rekao je on i objasnio na šta tačno misli, te otkrio svoje planove:
“Moj dugoročan plan podrazumijeva pet mikrolokacija sa sličnom tematikom, koje bi bile uvezane i predstavljale bi kulturno nasljeđe Stare i Mirkove varoši, kao i titogradsku epohu. Kulturu jednog društva ne čini samo umjetnost već i sve ono što jedno društvo stvara kroz vrijeme i prostor, a to su i arhitektura i običaji, maškare i još mnogo toga...”, priča Miranović.
Nije važno samo (sa)čuvati sve to, već i podijeliti i proširiti dalje, a to je ono što on želi i da postigne.
“Drugi važan segment šireg shvatanja kulture jeste njena primjenjivost. Postoji dovoljno građe i znanja da u Podgorici dobijemo jednu stazu kulturnog nasljeđa (sa pomenutih pet mikrolokacija) tokom koje bi se građani i turisti upoznali sa crnogorskom kulturom (koju Podgorica sa svojim godovima razvoja prilično dobro predstavlja), a pritom bi imali priliku i da konzumiraju hranu i piće sa našeg podneblja. Takav koncept ima većina evropskih gradova, a vrijeme je i da Podgorica kao glavni grad Crne Gore ima to u svojoj ponudi”, poručio je Miranović.
I ovdje neće stati, kaže "Vijestima" i najavljuje naredne projekte...
"Pripremam jedan serijal o problemima današnjeg društva, uz retrospektivu okolnosti u kojima se crnogorska porodica formirala kroz više epoha (10-ih, '70-ih i 90-ih godina prošlog vijeka, pa i danas). Pokušaćemo da damo odgovor zašto danas nemamo zdrave autoritete, pa i da ponudimo neka rješenja", otkrio je on...
Bonus video:
