Organizacija “Pipci hobotnice” već skoro deceniju se bavi promocijom japanske pop kulture. Kroz radijske emisije, novinske članke, ali i predavanja, osnivači Danilo Burzanović i Matija Miljanić često su ljubitelje manga i anima upoznavali sa ovom granom kulture. Večeras će u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” od 18 časova održati predavanje i panel diskusiju na temu “Ženski karakteri u animeu i mangi”, a o tome zašto su odabrali baš ovu temu kažu:
“Fokus na ženske likove u animeu i mangi nije slučajan. Ovaj izbor odražava želju da se produbi razumijevanje i diskusija o ulogama koje ženski likovi igraju u ovim medijima, kao i uticaj koji imaju na percepcije i očekivanja u stvarnom društvu. Iako se često mogu naći stereotipne predstave, postoji i mnoštvo složenih, snažnih ženskih likova koje prevazilaze tradicionalne rodne uloge, a istraživanje ovih aspekata pruža bogat materijal za analizu i diskusiju”, ističe jedan od panelista večerašnje diskusije Danilo Burzanović.
Prema njegovim riječima važno je istaći da su jedinstvene društvene norme i umjetnička tradicija Japana oblikovale specifičan način prikazivanja žena u animeu i mangi.
“Nažalost, nije rijedak slučaj da su žene prikazane prvenstveno kao seksualni objekti, što je aspekt koji zaslužuje kritiku. Međutim, to ne znači da nedostaju pozitivni, čak osnažujući prikazi žena u ovim medijima”, napominje Burzanović. Ona kaže da je zanimljivo da, oprkos prisutnoj seksualizaciji, mnogi anime i manga djela često sadrže složene ženske likove koji prelaze tradicionalne granice, pokazujući snagu, inteligenciju, i nezavisnost.
“Ove osobine mogu iznenaditi one koji su navikli na zapadne medije, gdje žene često padaju u stereotipne kategorije. Uprkos objektivizaciji koja je prisutna, neki animei na neobičan način djeluju progresivno, predstavljajući žene koje se suprotstavljaju i izazivaju konvencionalna očekivanja i ograničenja”, objašnjava Burzanović.
On tvrdi da ženski likovi u animeu i mangi predstavljaju širok spektar osobnosti i uloga, reflektujući slojevitost japanskog društva.
“Iako neka djela podržavaju tradicionalne ili čak patrijarhalne poglede, ističući žensku potčinjenost, druga ističu snagu, nezavisnost i složenost ženskih likova. Ova raznolikost je odgovor na razne demografske i preferencijske profile publike. Međutim, sadržaj animea i mange često je polno segmentiran, što može biti zbunjujuće za one koji nisu upućeni, posebno u Crnoj Gori. Ova segmentacija podrazumijeva postojanje djela namijenjenih specifično muškoj ili ženskoj publici, što utiče na prikaz i percepciju ženskih likova. U radovima usmjerenim na mušku publiku, ženski likovi često su kreirani da zadovolje muške fantazije, dok su u djelima namijenjenima ženama, likovi mogu biti prikazani kao pasivniji ili stidljiviji, služeći kao sredstvo kroz koje se izražavaju ženske fantazije”, objašnjava Burzanović te dodaje da su to sve generalizacije, te da je važno prepoznati da postoji bogatstvo likova koji prelaze ove uobičajene podjele.
“Tako u djelima namijenjenima oba pola možemo pronaći raznolike karakterizacije, koje ne podržavaju stereotipe i pružaju širi prikaz rodnih uloga i interakcija. Ova dinamika u prikazivanju ženskih likova otvara prostor za dublju analizu i razumijevanje kako kulturološki kontekst oblikuje likove u popularnoj kulturi, potičući diskusiju i kritičko promišljanje o rodnim pitanjima unutar i izvan granica žanra”, siguran je Burzanović.
Na večerašnjem predavanju Burzanović i Miljanić pričaće o ženama koje se bave japanskom pop kulturom, stvaraju stripove, filmove. Na pitanje po čemu se njihovo stvaralastvo izdvaja i jesu li u njihovom stvaralaštvu fokus na ženskim likovima, te kako su predstavljeni muškarci, Burzanović odgovara:
“Ženske umjetnice u sferi animea i mange igraju ključnu ulogu u evoluciji industrije, unoseći svježe i autentične perspektive koje prevazilaze granice mogućeg. Jedna od takvih kreatorki je i režiserka Naoko Yamada, čiji rad se distinktivno izdvaja. Njena sposobnost da kreira anime sadržaj sa divnom suptilnošću i emotivnom dubinom izrazito je evidentna u njenim djelima. Yamada se ne fokusira samo na površinsku estetiku; njen pristup pripovijedanju naglašava emocije, odnose i unutrašnje borbe svojih likova, često iz ženske perspektive. Serija ‘K-On!’ je primjer kako Yamada prelama svijet kroz prizmu svakodnevnih iskustava tinejdžerki, hvatajući suštinu njihove mladosti i dinamiku prijateljstva sa posebnom pažnjom prema detaljima koji odišu autentičnošću”, objašnjava Burzanović i tvrdi da njen film “Liz and the Blue Bird” odlazi korak dalje, istražujući složenost ženskih odnosa i emocionalnu komunikaciju.
“Yamada koristi vizuelne elemente - pažljivo osmišljene kadrove, blage boje i pažnju prema gestikulaciji i mimici - kako bi naglasila tišinu i neizrečeno u međuljudskim odnosima. Ovi detalji, iako suptilni, stvaraju snažan emocionalni kontekst i ukazuju na duboko razumijevanje ženskog iskustva koje Yamada donosi na scenu”, dodaje Burzanović te napominje da je generalizacija ženskog stvaralaštva u svijetu animea i mange bila redukcionistička jer potcjenjuje bogatstvo različitosti koje umjetnice unose u ovaj medij.
“Žene u ovoj industriji, sa svojim jedinstvenim iskustvima i perspektivama, znatno doprinose raznolikosti izraza, narativa i stilova prisutnih u animeu i mangi”, smatra on.
On i njegov kolega Matija Miljanić se promocijom japanske pop kukture bave već skoro deceniju. Matija kaže da baviti se japanskom pop kulturom za njih ne iziskuje velike napore, jer su obojica lično zainteresovani za temu te im je s toga i veoma interesantno da konstantno istražuju i bave se time.
“Sada je veoma lakše baviti se i istraživati japansku pop kulturu, jer sve je dostupno na internetu, dok recimo prije 15-ak godina to nije bio slučaj. Dakle, razvojem interneta i tehnologije, ali i ekspanzije uticaja japanske pop kulture na zapad (misleći specifično na američko tržište) bilo koja vrsta podatka je postala mnogo dostupnija jer postoji velika zainteresovanost. Naravno, izlazak na veliko tržište u SAD ima svoje mane dodatno, ali svakako nam je drago jer nam olakšava svakodnevnicu”, otkriva kako su i sami saznavali o ovoj kulturi Miljanić te naglašava da u Crnoj Gori nema previše aktera koji se bave promocijom japanske pop kulture.
“Oni koji se bave ovom temom usko sarađuju sa nama i drago mi je što smo uspjeli da se uvežemo i sklopimo saradnju i prijateljstva sa ljudima koji gaje iste interese i razmišljanja. Nadamo se da ćemo u nastavku karijere i bavljenja ovime uspjeti da upoznamo još ljudi iz Crne Gore ali i regionima, te time se još bolje uvežemo i pozicinioramo na sceni, ne bi li kroz koju godinu mogli da se bavimo i razmišljamo u pravcu organizacije većih i ozbiljnijih događaja”, otkriva planove Miljanić.
Njih dvojica su fokusirani da upravo mlađu populaciju upoznaju sa japanskom pop kulturom, te otkriva kako najmlađi stiču samostalno znanje o ovoj grani umjetnosti:
“Fokus na mlađu populaciju je prirodan s obzirom na to da japanska pop kultura, posebno manga i anime, ima snažan uticaj na tinejdžere i mlade odrasle osobe kako u Crnoj Gori tako i u svijetu. Upoznavanje s japanskom pop kulturom često započinje u ranom djetinjstvu, najčešće kroz crtane filmove. Anime serije su posebno popularne, pružajući djeci upečatljive priče koje se često bave temama prijateljstva, ljubavi, pravde i samoprevazilaženja, što je nešto s čime se mogu poistovjetiti. Kako djeca rastu, njihov ukus se razvija i mnogi prelaze na mange, japanske stripove koji obuhvataju širok spektar tema i žanrova, omogućavajući mladima da istraže kompleksne priče i ideje na način koji je vizualno privlačan”, objašnjava Miljanić i dodaje da su i video igre važan aspekt japanske pop kulture.
“One su takođe snažan medijum preko kojeg se mladi upoznaju sa ovom kulturom. U današnje vrijeme, društvene mreže i razne online platforme igraju ključnu ulogu u promociji japanske pop kulture među mladima. YouTube kanali, forumi posvećeni animeu i mangi, kao i društvene mreže, su mjesta gdje mladi razmjenjuju mišljenja, preporuke i kritike, stvarajući zajednice koje dijele zajedničke interese. Ovo ne samo da omogućava mladima da dublje urone u japansku pop kulturu, već takođe podstiče razgovore, kreativnost i dublje razumijevanje različitih aspekata ove jedinstvene kulture”, smatra Miljanić.
Kao najpoznatije manga i anima crtane filmove izdvaja “One Piece”, “Naruto”, “Bleach”, “Death Note”...
“One Piece je priča o piratu Monkey D. Luffyju koji kreće u potragu za legendarnim blagom kako bi postao “Pirate King” (kralj pirata) istražujući teme prijateljstva i avanture, dok recimo ‘Naruto’ prati putovanje mladog nindže Naruto Uzumakija da postane Hokage, naglašavajući teme prihvaćanja, inkluzije i neprestanog rasta. ‘Bleach’ je recimo priča koja se vrti oko Ichiga Kurosakija koji preuzima dužnosti Soul Reapera, suočavajući se sa ekstremnim prijetnjama i istražujući granice između života i smrti. Jedan od omiljenih animea za ljude koji ulaze u svijet animea, ‘Death Note’, je napeti psihološki triler o srednjoškolcu koji otkriva moćnu ‘bilježnicu’, gdje su centralna pitanja moralna pitanja o pravdi i kazni. ‘Hunter x Hunter’ prati mladog Gona u njegovoj potrazi za ocem, otkrivajući svijet pun čuda i opasnosti, sa fokusom na prijateljstvo i požrtvovanje. ‘Fullmetal Alchemist: Brotherhood’ prikazuje putovanje braće Elric, koji istražuju mračne teme i filozofska pitanja u potrazi za iskupljenjem. Par novijih naslova poput ‘Chainsaw Man’ je mračna priča o mladiću koji se bori s demonima unutar i izvan sebe u svijetu koji se za njega čini veoma korumpiranim i okrutnim. ‘Jujutsu Kaisen’ prikazuje borbu protiv demona u modernom svijetu, istražujući teme hrabrosti i cijene koje donosi moć, sve uz dinamičnu akciju i duboke karakterne oscilacije. Svaki od ovih animea i manga serija, nudi raznolike priče i duboke uvide u ljudska iskustva emocije i patnju”, zaključuje Miljanić.
Bonus video:
