Znaju ga i oni koje umjetnost inače ne interesuje baš mnogo. Muškarac čija je anonimnost zaštitni znak, smatra se autorom najčuvenijih grafita svih vremena (ne računajući one praistorijske u pećinama, prim.prev): policajci u ljubavnom zagrljaju, maskirani mladić koji umesto molotovljevog koktela baca buket cvijeća ili djevojčica sa crvenim balonom.
Spektakularnim akcijama, kao što je uništavanje svog sopstvenog djela koje je upravo prodato na aukciji za velike pare, Benksi je postao nešto kao Robin Hud svijeta umjetnosti, duh slobode, istovremeno i kritičar i šaljivdžija.
Radovi širom svijeta
Doživjeti Benksijev rad, a da to nije na posteru ili na Instagram-nalogu umjetnika, nije lak poduhvat. Ulična umetnost je kratkog vijeka, to je priroda te umjetničke forme.
Da bi se stekla predstava o kompletnom opusu tog umjetnika, trebalo bi proputovati dobar deo svijeta. Prema ekspertima, Benksi je tokom protekle dvije decenije bio aktivan ne samo u svom rodnom Bristolu ili obližnjem Londonu, nego u najmanje 20 zemalja.
Na primjer, u Vitlejemu, na okupiranoj Zapadnoj obali, gdje od 2005. sprejom radi grafite, i gdje od 2017. posejduje hotel „Walled Off Hotel" s „najružnijim pogledom na svijetu" – naime na betonski zid prema Izraelu. Ostavio je traga i u Pojasu Gaze 2015. Ili u uništenom predgrađu Kijeva, gdje ratne ruševine koristi za snažne izraze solidarnosti.
U muzeju – „đubre sa poda mog studija"
Ali, lakše nego putovati po svijetu je otići na neku Benksijevu izložbu. Kako je umetnikova slava rasla, tim brojniji su pokušaji da se Benksi dovede u muzejske prostore.
Jednu izložbu je Benksi čak i autorizovao – održana je tokom ljeta u Glazgovu pod naslovom „Cut & Run" i uglavnom je pokazivala šablone koje umjetnik koristi za prskanje sprejom.
„Dok neautorizovane Benksijeve izložbe mogu da djeluju kao đubre sa poda mog studija, 'Cut & Run' je stvarno đubre sa poda mog studija", rekao je Benksi.
Benksi – zvijezda za mase
Po toj logici, posjetioci neautorizovane izložbe pod nazivom „Misterija Benksija: genijalni um" mogu da vide „đubre iz studija“. Ali, to ne umanjuje popularnost putujuće izložbe koja obilazi Evropu od 2021. i trenutno se paralelno prikazuje u Stokholmu, u zatvorenom supermarketu u Hanoveru i u nekadašnjem salonu automobila u Kelnu.
Prema riječima organizatora, izložbu je do sada vidjelo preko dva miliona ljudi. U Kelnu, gdje je izložba otvorena 3. novembra, već tokom prvog vikenda planulo je 15.000 ulaznica po cijeni od oko dvadesetak eura.
Virdžinija Džin, kustoskinja izložbe, ponosno kaže: „Mnogi posjetioci putuju po nekoliko sati da bi vidjeli Benksijevu izložbu“. I to uprkos činjenici da izložba ne pokazuje nijedan Benksijev original.
„Svjesno izbjegavamo originale i to i ističemo. Naš projekat ne vidimo kao Benksijevu izložbu, već kao omaž tom umjetniku", kaže Džin, Engleskinja koja živi u Berlinu.
Za samo deset dana, tridesetak ljudi, ne samo graditelji štandova i električari, već i šest grafiti-profesionalaca, u praznom prostoru su napravili izložbu. Remek-djelo samo po sebi.
Na 400 kvadratnih metara na izložbi u Kelnu, u petnaest prostorija, može da se vidi gotovo 200 radova – grafita, skulptura, videa ili čitavih instalacija.
Među njima su i imitacije Benksijevih najspektakularnijih djela, poput „Slona u sobi“ koje je nekada stajalo usred galerije u Los Anđelesu, u rekonstruisanoj dnevnoj sobi sa izgledom iz 1950-ih, i ukazivalo na siromaštvo i nepravdu u svijetu. Na otvaranju u Los Anđelesu, u sobi je bio pravi slon, kao i prava Anđelina Džoli. A možda čak i pravi Benksi…
Jedna prostorija prikazuje studio umjetnika, za radnim stolom figura u dukserici sa kapuljačom. To je vjerovatno kopirano sa autorizovane izložbe u Glazgovu, što znači da bi kod Benksija stvarno moglo tako da izgleda.
Da li Benksi zna?
Ali, šta misli sam Benksi o ovakvim komercijalnim projektima? Da li mu je svejedno? Da li je ogorčen ili jednostavno ne može da protestuje, jer bi u suprotnom rizikovao svoju anonimnost?
Ili: da li je ovakva vrsta Benksijeve izložbe nova šala genijalnog umjetnika? Organizatori ne žele to ni da potvrde, ni da opovrgnu. Samo kažu da su kontaktu s menadžmentom brenda „Benksi".
Dio profita od ulaznica biće prosljeđen i Fondaciji Benksi, na primjer za finansiranje akcija „MV Louise Michel": bivša jahta nazvana po francuskoj anarhistkinji duga 30 metara i njena desetočlana posada od 2020. spasavaju ljude koji preko Sredozemnog mora bježe u Evropu.
Bonus video:
