Dok se noć spušta na Sanliurfu u jugoistočnoj Turskoj, većina aleja gradskog starog bazara su prazne, osim jedne.
Dnevna trgovina je gotova, ali ova mala ulica je puna muškaraca koji nose kartonske kutije pune golubova do grupe kućica na drveću.
Oni tu prodaju ptice na čuvenim aukcijama za posvećene ljude koji se bave držanjem golubova, posla koji je stotinama godinama cvjetao u toj regiji uključujući gradove preko granice u ratom razorenoj Siriji.
U državu gdje je minimalna plata oko 350 eura, entuzijasti redovno troše stotine eura na jednu pticu.
"Jednom sam prodao par golubova za preko 8.500 eura", priča Imam Dildas koji vodi aukcije. "Ovo je strast, hobi koji ne možeš da napustiš. Ljudi me znaju po tome da sam prodavao frižider i ženine zlatne narukvice da bih kupio goluba".
Sanliurfa je svega 50 kilometara od granice sa Sirijom, i taj region je potrešen sukobima između vladinih grupa i kurdskih pobunjenika. Međutim, trgovina golubovima je nastavila da živi i da bude i bogatija.
Prvih dana konflikta u Siriji, na tržištu se pojavilo još puno ptica koje su stizale iz ratom zahvaćene zemlje sa svojim vlasnicima.
"Cijene su pale jer se ponuda povećala, ali kako je konflikt eskalirao, sve manje je golubova dolazilo iz Sirije, pa su cijene opet porasle", priča Ismail Ozbek koji se bavi držanjem golubova.
Ismail ima oko 200 golubova i njihovu vrijednost procjenjuje na preko 12 hiljada eura, a drži ih u potkrovlju opremljenom alarmima i bezbjednosnim kamerama.
Na aukciji, čovjek sipa čaj i puši cigarete dok Dildas uzima pticu u ruke i pokazuje je okupljenima.
Daje joj početnu cijenu i počinje buka dok se šalju ponude.
Golub se može kupiti i za manje od deset eura, ali neki dostignu cijenu od nekoliko hiljada. Neke ptice su ukrašene srebrnim ukrasima na perju i kandžama.
Do kraja noćim, promet bude preko 3.000 eura, a deset odsto pripada Dildasu.
Kada ne razmjenjuju golubove, većina ljubitelja ovih ptica se penje na krovove zgrada u predvečerje da dozvole ljubimcima da "protegnu krila".
Stotine njih prekrije nebo što je poznat prizor u tom gradu.
"Ptice su moji prijatelji. Donose mi mir", priča 55-godišnji entuzijasta Resit Guzel. On redovno svojih 70 ptica kvalitetno hrani i daje im vitamine.
"Držanje ptica me košta nešto preko euro dnevno, nije puno. I da košta više, ne bi mi smetalo. Moj su hobi već 40 godina, može da shvati samo onaj koji drži golubove".
Priču i fotografije je zabilježio Rojtersov Umit Bektaš.
Galerija
Bonus video:
