Makron tražio od Putina da okonča opsadu Mariupolja, omogući humanitarne koridore i naredi hitan prekid vatre

Ukrajinski stručnjaci popravili su jedan od oštećenih dalekovoda do  nuklearne elektrane Zaporožje, saopštila je danas ukrajinska nacionalna energetska kompanija, prenosi agencija Interfaks Ukrajina, navodi Rojters.

Tri od pet dalekovoda oštećeno je ili isključeno nakon što su ruske trupe preuzele elektranu, najveću te vrste u Evropi, 4. marta.

Bajden Si Đinpingu: Kina će se suočiti s posljedicama ako ponudi materijalnu podršku Rusiji u ratu u Ukrajini

Ukupno 9.145 ljudi evakuisano je danas iz ukrajinskih gradova kroz humanitarne koridore, rekao je visoki zvaničnik, što je broj koji je znatno veći nego onaj koji je objavljen u četvrtak, prenosi Rojters.

Kirilo Timošenko, zamjenik šefa kabineta predsjednika, rekao je u onlajn objavi da su 4.972 osobe napustile opkoljeni grad Mariupolj.

Ukupno je samo 3.810 ljudi moglo da napusti gradove širom zemlje u četvrtak.

Francuski predsjednik Emanuel Makron zatražio je danas od ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča opsadu Mariupolja, omogući humanitarne koridore i naredi hitan prekid vatre, saopšteno je iz Makronovog kabineta.

Makron je sa ruskim liderom razgovarao telefonom 70 minuta. Ranije tokom dana, Putin je razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, koji je takođe tražio trenutni prekid vatre.

Francuski predsjednik, koji je više puta razgovarao sa Putinom, ponovo je naveo pritužbe zbog napada na civile i rusko nepoštovanje ljudskih prava u Ukrajini, saopštila je Jelisejska palata.

Putin je, kako je navedeno u saopštenju, krivicu za rat prebacio na Ukrajinu.

Makron je ranije danas, u okviru kampanje za predsjedničke izbore u aprilu, rekao da vjeruje da između ukrajinskog otpora, oštrih zapadnih sankcija i diplomatskih pritisaka postoji put ka miru.

"Moramo učiniti sve da ga pronađemo", rekao je.

Predsjednik SAD Džozef Bajden sastaće se u ponedeljak sa grupom izvršnih direktora američkih kompanija kako bi razgovarali o uticaju ruskog rata u Ukrajini, rekla je portparolka Bijele kuće Džen Saki.

Kako prenosi Rojters, Bajden će prisustvovati sastanku Poslovnog okruglog stola, udruženja izvršnih direktora američkih kompanija.

Grupa od šest zemalja optužila je danas Moskvu da koristi Savet bezbjednosti za širenje propagande i opravdavanje svog ničim izazvanog napada na Ukrajinu.

Na sastanku je trebalo da se glasa o ruskom nacrtu rezolucije o humanitarnoj pomoći Ukrajini, koja je naširoko kritikovana zbog toga što ne pominje invaziju Moskve na svog susjeda, ali je umjesto toga Rusija ponovo iznijela optužbe o umiješanosti SAD u aktivnosti biološkog rata, koje su više puta negirali i Vašington i Kijev.

S druge strane, kineski ambasador Džang Jun je rekao da svaka informacija o vojno-biološkim aktivnostima mora da izazove zabrinutost i skrene pažnju međunarodne zajednice, kako bi se izbjegla nepopravljiva šteta.

Šest zemalja: SAD, Velika Britanija, Francuska, Albanija, Irska i Norveška, izdale su zajedničko saopštenje neposredno prije sjednice savjeta u kome su navele da je Rusija sazvala sjednicu sa ciljem "da se otkloni odgovornost Moskve za rat i humanitarnu katastrofu koju je izazvala", preneo je AP.

Naglasili su da Rusija već dugo razvija program biološkog oružja kršeći međunarodno pravo i da ima dobro dokumentovanu istoriju upotrebe hemijskog oružja, a ne Ukrajina.

"Ne postoje ukrajinske laboratorije za biološko oružje - ni blizu granice sa Rusijom, ni bilo gdje", rekla je ambasadorka SAD Linda Tomas-Grinfild.

Ona je dodala da je takođe moguće da Rusija možda planira upotrebu hemijskog ili biološkog oružja protiv ukrajinskog naroda.

Kineski ambasador Džang Jun je rekao da države uključene u biološke programe u Ukrajini moraju da daju odgovore na pitanja koja je postavila Rusija, prenio je TASS.

"Svaka informacija o vojno-biološkim aktivnostima mora da izazove zabrinutost i da skrene pažnju međunarodne zajednice, kako bi se izbjegla nenadoknadiva šteta. U tom pogledu, strane moraju da pokažu odgovoran pristup", rekao je on.

Dodao je da je Rusija je predstavila nove dokumente i da "zainteresovane strane moraju da odgovaraju na pitanja i daju pravovremena i sveobuhvatna objašnjenja kako bi se otklonile sumnje međunarodne zajednice".

Stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja je na početku sastanka izjavio da je Rusija dobila nove informacije o radu ukrajinskih bioloških laboratorija sa opasnim virusima i da su SAD upravljale tim aktivnostima i finansirale ih.

Rodžer Federer pomaže djeci Ukrajine sa pola miliona

UZNEMIRUJUĆE Tijela na podovima bolnice u Mariupolju

Neki stanovnici ukrajinskog opkoljenog grada Mariupolja pribjegli su bježanjem pješice iz blokade pošto su zvanični napori za evakuaciju uglavnom propali zbog kontinuiranog granatiranja od strane ruskih snaga, rekao je danas regionalni guverner, prenio je Rojters.

Oko 400.000 ljudi je zarobljeno u strateškom lučkom gradu više od dvije nedjelje, nalazeći se u skloništima usljed teškog bombardovanja koje je prekinulo centralno snabdijevanje strujom, grijanjem i vodom, prema lokalnim vlastima.

Rusija poriče da je bombardovala stambena naselja ili da je gađala civile.

Govoreći na nacionalnoj televiziji, guverner Donjecke oblasti Pavlo Kirilenko rekao je da je oko 35.000 ljudi uspjelo da napusti grad posljednjih dana, od kojih su mnogi otišli ​​pješice ili u konvojima privatnih automobila.

"Izlazak iz blokade Mariupolja počinje tako što stanovnici izlaze pješice ili sopstvenim prevozom", rekao je Kirilenko i dodao da su neki automobili odlazili bez dovoljno goriva da stignu do najbližih sela ili gradova.

On je rekao da skoro stalno granatiranje sprečava vlasti da otvore humanitarne koridore za snabdijevanje grada pomoći i hrane i za evakuaciju žena, djece i onih kojima je najpotrebnija.

Rusija i Ukrajina su razmijenile krivicu za neuspjeh koridora.

Gradsko vijeće je upozorilo da Mariupolju ponestaju posljednje rezerve hrane i vode prošle nedjelje i reklo je da nije u stanju da pravilno liječi ili izbroji žrtve od granatiranja.

Ukrajinske vlasti procjenjuju da je više od 2.500 stanovnika ubijeno u Mariupolju od početka rata 24. februara.

Nejasan stav Kine: "Vječno prijateljstvo", ali nema naznaka da pomažu Rusiji u ratnim zločinima

Najviši komandant SAD za Bliski istok Frenk Mekenzi rekao je danas da nema naznaka da Rusija premješta trupe iz Sirije da bi ojačala svoje snage u Ukrajini, ili da je više od nekoliko sirijskih boraca regrutovano da se pridruže ratu.

General Mekenzi rekao je da nema velikih promjena u ruskim vojnim aktivnostima u Siriji i da SAD tamo i dalje koriste telefonsku liniju za dekonflikaciju sa Rusima, dok nema potpunog uspjeha u održavanju takvog kontakta u vezi sa ratom u Ukrajini.

"Uvijek možemo da ih kontaktiramo ako imamo problem. Uvijek će se javiti na telefon i odgovoriti", rekao je Mekenzi o ruskim snagama u Siriji koje podržavaju režim predsjednika Bašara al Asada.

Nema indikacija ni da Rusija premješta u Ukrajinu bilo kakve trupe ili sredstva iz Sirije ili zemalja centralne Azije, kao što je Tadžikistan, a "temperatura raste" između Rusije i SAD u Siriji kao rezultat rata u Ukrajini.

Agencija UN za migracije (IOM) procjenjuje da je skoro 6,5 miliona ljudi interno raseljeno u Ukrajini, pored 3,2 miliona izbjeglica koje su otišle iz zemlje.

Procjene IOM pokazuju da je Ukrajina, poslije tri nedjelje rata, na putu da dostigne stepen raseljenih u Siriji gdje je 13 miliona ljudi raseljeno u zemlji ili van nje, odnosno šestina ukupnog stanovništva.

Prema podacima Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR), od 24. februara do 18. marta iz Ukrajine je u susjedne zemlje otišlo 3.270.662 ljudi, od kojih je više od polovine stiglo u Poljsku.

Šef libanskog Hezbolaha Sajed Hasan Nasralah danas je demantovao izvještaje o slanju boraca i stručnjaka da se bore zajedno sa Rusijom u Ukrajini, javila je libanska televizija Al Majadin, prenosi Rojters.

"Niko iz Hezbolaha, ni borac ni stručnjak, nije otišao u ovu arenu ili bilo koju od arena ovih ratova", citirala je bejrutska televizija Al Majadina.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je prošle nedelje dao zeleno svetlo za do 16.000 dobrovoljaca sa Bliskog istoka da budu raspoređeni zajedno sa pobunjenicima koje podržava Rusija da se bore u Ukrajini.

Savjet ministara Bosne i Hercegovine danas nije postigao konsenzus o davanju saglasnosti guverneru BiH u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) da glasa za dvije rezolucije kojima ta ustanova uvodi sankcije Rusiji i Bjelorusiji.

Savjet ministara je saopštio da će se o tom pitanju izjasniti u drugom krugu glasanja.

Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler, u prisustvu predstavnika ambasada osam država EU, uručio je ranije danas ministru finansija i trezora BiH Vjekoslavu Bevandi demarš, odnosno stav EU u vezi sa glasanjem o rezolucijama EBRD koje se odnose na Rusiju i Bjelorusiju.

Ambasadori EU su upozorili Bevandu, guvernera BiH u EBRD, da 1. aprila ističe rok za glasanje o te dvije rezolucije koje se odnose na Rusiju i Bjelorusiju.

Rezolucije predviđaju da EBRD neće odobravati nove kredite ni tehničku pomoć Rusiji i Bjelorusiji, i da će obustaviti ili otkazati isplatu tranši u već postojećim aranžmanima za ove države.

Bevanda je rekao da će Savjetu ministara BiH predložiti da prihvati te dvije rezolucije.

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas svom ruskom kolegi Vladimiru Putinu da je "izuzetno zabrinut" zbog situacije u Mariupolju, koji je posljednjih dana pogođen stalnim granatiranjem, saopštila je kancelarija francuskog predsjednika, prenosi Rojters.

"Razgovor je trajao nešto više od jednog sata", dodla je Jelisejska palata.

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je danas telefonom o sukobu u Ukrajini sa svojim francuskim kolegom Emanuelom Makronom, govoreći mu o pristupu Moskve potencijalnom sporazumu o prekidu neprijateljstava, saopštio je Kremlj, prenosi Rojters. 

"Reagujući na zabrinutost koju je izrazio Emanuel Makron, ruski predsjednik je istakao da ruske oružane snage koje učestvuju u specijalnoj vojnoj operaciji čine sve što je moguće da sačuvaju živote civila", navodi Kremlj.

Njih dvoje su takođe razgovarali o pregovorima između Moskve i Kijeva i stavu Moskve o tome kako bi se sporazum mogao postići, navodi se, bez navođenja više detalja.

Evropski parlament (EP) zabranio je diplomatama i zvaničnicima iz Rusije i Bjelorusije ulazak u svoje prostorije, saopštila je predsjednica tog parlamenta Roberta Metsola.

"Od danas je diplomatskom i vladinom osoblju Rusije i Bjelorusije zabranjen ulazak u prostorije EP", napisala je Metsola na Tviteru /Twitter/.

Ona je dodala da u domu demokratije nema mjesta za one koji nastoje da unište demokratski poredak.

Rusija prelazi na "strategiju iscrpljivanja" nakon što nije uspjela da postigne svoje ciljeve u invaziji na Ukrajinu, ocijenio je danas šef britanske obavještajne službe za odbranu Džim Hokenhal.

General-potpukovnik Džim Hokenhal rekao je da su ruske snage promijenile pristup jer nisu uspjele da zauzmu velike ukrajinske gradove tokom tronedjeljne invazije.

On je naveo da će bitka za iscrpljivanje uključivati bezobzirnu i neselektivnu upotrebu vatrene moći što će rezultirati povećanjem civilnih žrtava, uništavanjem ukrajinske infrastrukture i intenziviranjem humanitarne krize.

Zapadni zvaničnici rekli su da ruske snage imaju dovoljno artiljerijske municije da bombarduju nedjeljama ili čak duže. Uprkos činjenici da je do sada na hiljade ukrajinskih civila stradalo, Rusija poriče da je ciljala civile tokom, kako navodi, specijalne vojne operacije u Ukrajini.

Ukrajinski pregovarač na razgovorima sa Rusijom danas je rekao da je pozicija Ukrajine nepromijenjena i da želi da mirovni pregovori dovedu do prekida vatre, povlačenja ruskih trupa i bezbjednosnih garancija, prenosi Rojters.

"Izjave ruske strane su samo njihovi zahtjevi. Sve izjave imaju za cilj, između ostalog, da izazovu napetost u medijima. Naši stavovi su nepromijenjeni. Prekid vatre, povlačenje trupa i jake bezbjednosne garancije sa konkretnim formulama", poručuio je ukrajinski pregovarač Mihailo Podoljak na Tviteru.

Fudbalska reprezentacija Poljske na utakmicu je od učešća na Mundijalu u Kataru, pošto je Rusiji potvrđena suspenzija. Sud za sportsku arbitražu (CAS) odbacio je tužbu Rusije o ukidanju sankcija izrečenog od Fifa i Uefa.