Makron tražio od Putina da okonča opsadu Mariupolja, omogući humanitarne koridore i naredi hitan prekid vatre
-Dvadeset treći je dan ruske invazije na Ukrajinu. -Ukupno 9.145 ljudi evakuisano je danas iz ukrajinskih gradova kroz humanitarne koridore. -Grupa od šest zemalja optužila je Moskvu da koristi Savet bezbjednosti za širenje propagande i opravdavanje svog ničim izazvanog napada na Ukrajinu.
Micotakis: Grčka je spremna da obnovi porodilište u Mariupolju
Kineski predsjednik Si Đinping rekao je svom američkom kolegi Džozefu Bajdenu da se rat u Ukrajini mora okončati što je prije moguće, prenose kineski državni mediji, javlja Rojters.
„Sada su glavni prioriteti nastavak dijaloga i pregovora, izbjegavanje civilnih žrtava, spriječavanje humanitarne krize, prekid borbi i okončanje rata što je prije moguće“, rekao je Si Bajdenu u video pozivu.
Usporava se rast broja ljudi koji bježe od rata u Ukrajini, iako je broj interno raseljenih lica porastao nakon evakuacije iz gradova kao što su Mariupolj i Sumi, saopštila je danas Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice.
Portparol UNHCR-a Metju Saltmarš rekao je na video konferenciji iz Poljske da broj izbjeglih u Poljsku opada poslednjih dana.
Najnovija procjena UNHCR-a je da je u Ukrajini više od dva miliona interno raseljenih dok broj koji bi mogao da migrira iz Ukrajne nije moguće procijeniti iako je ranije predviđena migracija četiri miliona ljudi.
U Poljsku, koja je primila oko dvije trećine od oko 3,2 miliona izbjeglica iz Ukrajine, posljednjih dana pristižu ljudi koji djeluju traumatizovaniji, u šoku i sve češće bez plana gdje dalje.
Više od 93.000 ljudi izbjeglo je danas iz Ukrajine što je najniži dnevni broj od početka rata 24. februara.
Najviši broj od od 200.000 izbjeglih u toku jednog dana, dva dana uzastopno zabilježen je početkom marta.
Moskva i Kijev su "na pola puta" da se dogovore o pitanju demilitarizacije Ukrajine, a njihovi stavovi su najviše usklađeni oko neutralnosti Ukrajine i odustajanja od pridruživanja NATO-u, rekao je danas ruski pregovarač Vladimir Medinski, prenosi Rojters.
Novinska agencija Interfaks citirala je Medinskog koji je rekao da pregovarački timovi koji pokušavaju da se dogovore oko okončanja neprijateljstava u Ukrajini razgovaraju o nijansama bezbjednosnih garancija ako Ukrajina više ne pokušava da se pridruži zapadnom vojnom savezu.
On je odbio da otkrije bilo kakve druge detalje razgovora.
Nema dokaza koji bi ukazivali na to da su se ukupna namjera ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini promijenila uprkos tome što invazija nije uspjela da postigne svoje prvobitne ciljeve, rekao je danas zapadni zvaničnik, prenosi Rojters.
"Nisam vidio ništa što sugeriše da se prvobitna Putinova namjera značajno promijenila", rekao je zvaničnik, želeći da ostane anoniman.
"Stoga... razlika između onoga što je planirano, onoga što se sprovodi je u ovom trenutku, vremenski i oni nisu uspjeli da ostvare svoje ciljeve u vremenu koje su postavili u svojim prvobitnim ciljevima i njihovom prvobitnom planu."
Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori dostavila je današnje obraćanje predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Traga se za preživjelima u ruševinama pozorišta u Mariupolju: "Srce se slama od onoga što Rusija čini našem narodu..."
Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Malar rekla je da su ukrajinske trupe spriječile ruske trupe da naprave bilo kakav novi napredak danas.
Govoreći na nacionalnoj televiziji, Malar je rekla da ruske snage imaju problema sa snabdijevanjem hranom i gorivom, ali i sa problemima u komunikaciji.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas na mitingu posvećenom osmoj godišnjici pripajanja Krima Rusiji, da je cilj "specijalne operacije" u Ukrajini – "oslobađanje" Luganske i Donjecke oblasti od "genocida".
"Upravo oslobađanje ljudi od stradanja, od tog genocida je glavni, osnovni razlog i motiv i cilj vojne operacije koju smo počeli u Donbasu u Ukrajini. Upravo je to cilj", poručio je Putin okupljenima na stadionu Lužniki u Moskvi.
On je naveo da su stanovnici Krima i Sevastopolja izlazeći na referendum prije osam godina pokazali da žele da žive "u svojoj istorijskoj domovini, sa Rusijom", i da su taj cilj dostigli.
"Suština je u tome da je jedinstvo univerzalna vrijednost za sve narode i predstavnike svih konfesija Rusije i upravo za naš narod. I najbolja potvrda je to kako ratuju naši momci u toj vojnoj operaciji. Takvo jedinstvo odavno nismo imali", kazao je Putin.
Za vrijeme njegovog nastupa prekinut je zvuk u prenosu, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov objasnio je da je riječ o tehničkim problemima na serveru.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je danas da je u toku spasavanje stotina ljudi za koje se vjeruje da su zarobljeni pod ruševinama bombardovanog pozorišta u opkoljenom gradu Mariupolju, prenosi Rojters.
Ranije je ombudsmanka za ljudska prava Ljudmila Denisova izvijestila da je 130 preživjelih spaseno iz ruševina, ali je rekla da još uvijek nema informacija o više od 1.000 drugih ljudi, za koje zvanični podaci tvrde da su se tamo sklonili kada je bomba pala.
Ukrajina optužuje Rusiju da je izvršila snažan vazdušni napad koji je uništio pozorište u srijedu.
Rusija je negirala da je bombardovala pozorište ili da je napadala civile.
"I dalje ima stotine stanovnika Mariupolja pod ruševinama. Uprkos granatiranju, uprkos svim poteškoćama, nastavićemo sa spasilačkim radom", rekao je Zelenski u onlajn video obraćanju.
Ukrajinske vlasti nisu potvrdile broj mogućih žrtava.
"Spasioci rade. Postoji samo ova informacija: 130 ljudi je živo i izvučeno je. Ostali čekaju pomoć", rekla je ombudsmanka Denisova na nacionalnoj televiziji.
"Prema našim podacima, tamo se još nalazi više od 1.300 ljudi koji su u ovim podrumima, u tom skloništu za bombe", rekla je Denisova, misleći na podzemna skloništa ispod pozorišta.
Rojters nije bio u mogućnosti da nezavisno provjeri brojke. Gradsko vijeće Mariupolja je ranije saopštilo da se ispod pozorišta nalazi više od 1.000 ljudi.
Letonija, Estonija i Litvanija protjerale su deset ruskih diplomata, saopštila su ministarstva spoljnih poslova te tri baltičke zemlje.
Ukrajina neće odustati od svoje težnje da se pridruži Evropskoj uniji, kako bi postigla kompromis sa Rusijom, rekao je Andrij Sibiha, zamjenik načelnika kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
"Biću kategoričan, to je apsolutno neprihvatljivo. To je naš izbor, zahtjev za članstvo u EU je podnijet", ukazao je Sibiha.
Sibiha je na nacionalnoj televiziji rekao da su pregovori sa Rusijom u toku, ali da su teški, prenosi Rojters.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je da je razgovarao sa šeficom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i da Ukrajina očekuje napredak u pogledu njene aplikacije za pridruživanje Evropskoj uniji u narednim mjesecima.
„Imao sam značajan razgovor sa predsjednicom EK“, napisao je Zelenski na Tviteru.
"Mišljenje EK o aplikaciji UA (Ukrajine) za članstvo u EU biće pripremljeno u roku od nekoliko mjeseci. Vlada UA i EK su upućene. Zajedno idemo ka našem strateškom cilju.“
Poljski premijer Mateuš Moravjecki izjavio je danas da će na vanrednom samitu NATO-a Poljska i formalno predložiti da zapadni saveznici pošalju mirovnu misiju NATO u Ukrajinu.
Ruski regulator za komunikacije Roskomnadzor saopštio je da je zahtijevao da Gugl kompanije Alphabet Inc da prestane da širi ono što je označio kao prijetnje ruskim građanima na svojoj YouTube platformi za dijeljenje video zapisa.
Roskomnadzor je naveo da reklame na platformi ugrožavaju život i zdravlje ruskih građana i da je njihovo širenje dokaz antiruske pozicije američkog tehnološkog giganta.
Gugl nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar, piše Rojters.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom i rekao da Kijev pokušava da odloži mirovne pregovore, ali Moskva i dalje želi da se oni nastave.
"Primijećeno je da kijevski režim pokušava na svaki mogući način da odloži pregovarački proces, iznoseći sve više nerealnih predloga", saopštio je Kremlj.
Ipak, kako se dodaje, ruska strana je spremna da nastavi da traga za rješenjem u skladu sa svojim "dobro poznatim principijelnim pristupima", prenosi Rojters.
Sa druge strane, Olaf Šolc je pozvao na prekid vatre u Ukrajini, saopštio je portparol njemačke vlade.
U skoro sat vremena dugom razgovoru, Šolc je naglasio da treba poboljšati humanitarnu situaciju i što prije postići napredak u pronalaženju diplomatskog rješenja.
Britanski medijski regulator Ofkom saopštio je da je oduzeo dozvolu televizijskom kanalu Raša tudej (RT) da emituje program u Ujedinjenom Kraljevstvu, nakon ispitivanja nepristrasnosti izvještavanja o napadu Rusije na Ukrajinu.
"Sloboda izražavanja je nešto što snažno čuvamo u ovoj zemlji, a granica za preduzimanje akcije protiv emitera je s pravom postavljena veoma visoko. Nakon nezavisnog regulatornog procesa, utvrdili smo danas da RT ne ispunjava kriterijume da ima licencu u Velikoj Britaniji," izjavila je direktorica Ofkoma Melani Dejvs, prenosi Rojters.
RT je, reagujući na odluku Velike Britanije, naveo da je takva odluka samo pokazala da je Ofkom ništa drugo "do oruđe u rukama britanske vlade".
Rusija je izgubila sve iluzije o oslanjanju na Zapad i Moskva nikada neće prihvatiti pogled na svijet kojim dominiraju Sjedinjene Države, koje žele da se ponašaju kao globalni šerif, izjavio je u petak ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Rekao je da će Rusija preživjeti sankcije i da ih one samo čine jačim, prenosi Rojters.
Tvrdi da postoji veliki broj zemalja koje "ne žele da primaju naredbe Ujka Sema".
Lavrov je poručio da Rusija ne zatvara vrata Zapadu. "Oni zatvaraju vrata", rekao je, kako prenosi Rojters.
Kazao je da je cilj ukloniti svaki vid prijetnje Rusiji sa ukrajinske teritorije.
Poljska granična služba saopštila je da je, od početka sukoba u Ukrajini, u Poljsku izbjeglo više od dva miliona osoba, uglavnom žena i djece.
Spasioci rade na ostacima stambene zgrade oštećene granatiranjem u Harkovu.
( Vijesti online, Mina, BETA )