STAV

Procijeniti neznanje - zaokruženje

Potrošiti tekst na dokazivanje koliko je naš nacionalni regulator banaka jedna frivolno opscena institucija bez cohones da odradi svoj posao, je - nedovoljno
2 komentar(a)
Mila Kasalica kolumna (novina)
Mila Kasalica kolumna (novina)
Ažurirano: 14.12.2015. 06:19h

"…pod pretpostavkom uspješnog okončanja pokrenutih pravnih postupaka, Banka će imati pravo da zahtijeva od Korisnika kredita obeštećenje, odnosno imaće pravo da traži uspostavljanje ugovornog odnosa koji je postojao prije donošenja Zakona odnodno prije zaključenja ovog Aneksa." (citat iz teksta Anexa ponuđenog od banke klijentu u vezi konverzije CHF kredita)

Da li smo svjesni na nivou sistema razvojnih perspektiva šta znači citirani tekst, koji jeste samo jedna rečenica u širem još pravno/slovno nekvalitetnijem tekstu, ponuđenom od profesionalnog očajnika, što je zauzeta pozicija banke?

Kada se pročita predloženi član ugovornog teksta, poželite da upoznate tog nosioca ovakvog provincijskog pravnog i bankarskog neprofesionalizma. Poželite da saznate koja je to palanačka filozofija krajputaškog kafanskog kuloarenja, pa sve ako je stigla sa kojekakve bečlijske adrese, odlučila da sebi da za pravo da primijeni akt crnogorskog parlamenta, koji je većina poslanika odobrila, u selektovanom ograničenom fokusu. Vulgarnost neznanja i primitivnost odsustva tržišnog stava prema klijentima vrišti iz svake riječi ovog paragrafa i predstavlja najoskudnije uporište banke, koja smatra da je ustavna žalba mehanizam da budu institucionalna đubrad prema klijentima, porodicama sa ugroženom životnom egzistencijama, jer se valutama i kreditima banke igraju na štetu razvoja, tržišta, država po čitavom svijetu, ljudskih egzistencija.

Potrošiti tekst na dokazivanje koliko je naš nacionalni regulator banaka jedna frivolno opscena institucija bez cohones da odradi svoj posao, je - nedovoljno. Banka je predlogom aneksa sa tekstom iz citata dala osnovu za ukidanje licence, a treba da bude blago kažnjenja zbog kičerajskih razloga kao što su nedovoljno informisanje klijenata. Nesuvislost pravničke i supervizorske profesije koja se u tobožnjoj primjeni zakona o konverziji kredita u CHF trudi da bude što dalje od forme, ali da se do nepreglednog ponora nedostojnosti poništi suština zakonskih odredbi je vidljiva i opipljiva, čak i slijepcima struke.

Hajde da zaboravimo da su se onomad kad dođoše menadžeri ove banke zahvalili premijeru na licenci, pošto je sam podjednako u napornoj situaciji sa CHF kreditom uz ostalih, manje od hiljadu građana Crne Gore. Do sada, skor mrtvih je dva, i nacionalni regulator banaka, pošto se ministar ne bavi u ovoj problematici svojim političkim zaduženjima, je sa odgovornošću da taj skor ne postane veći.

Poslovna nezdravost, granična morbidnost odsutnosti minimuma profesionalnog pravnog stava dodatno je upotpunjena činjenicom da se za nastavak kreditnih zaduženja nude kamatne stope na kraju 2015. preko 8%, iako je iz zakona jasno da je u pitanju kamatna stopa koja treba da važi samo na konverziju i određuje pristajanje klijenta da dijele dio odgovornosti iz originalnog ugovornog odnosa 2007-2008. Treba vjerovati da se nećemo naći u situaciji da ova priča nije interesantna pošto nema potencijal da se pljuje po familiji premijera, a onda su birokrate iz EK, kao i ukupan lokalni diplomatski kor, ali i privilegovani zaštićeni inostrani investitori, nezainteresovani za stvarne domete primjene one toliko birokratski i retorički hvaljene pravne tekovine EU, a slijedeći onaj ukupni korpus agresivnih floskula o borbi protiv korupcije.

Gadost, lažni bankarski turbo folk, besmisleno neukusno štivo koje bi trebalo da ima pravne postojanosti, ono sjuartovsko proseravanje… Sve su ovo oštri, ali odgovarajući atributi za ukupni tekst ponuđenog aneksa, kao i za ukupno javno i ostalo ponašanje banke i nacionalnog regulatora banaka u primjeni navedenog zakona.

Uz pozitivno profesionalno iznenađenje, Bankarski ombudsman je odradio posao za politički bogobojažljive bankarske kontrolore, kao što je jasno da je bankarsko esnafsko udruženje pametno odlučilo da bude po strani, jer je i laicima očigledno da jedna banka treba da podnese sve moguće loše monetrane i ostale efekte primjene zakona, a da crnogorski bankarski sektor odgovorno, uz svakodnevne izazove i falinke, predstavljaju ostale banke.

Vrijeme je da Ustavni sud Crne Gore odbrani pravni poredak države, jer ako banka ima pravo da prejudicira odluku Ustavnog suda, što tekst citata neoborivo dokazuje, onda je građanski odobrivo da se napiše ovakav stav. Ponižavanje desetogodišnjeg klimavog uspostavljanja institucija države je pravnim primitivnim tekstom iz citata sa početka potpuna dodatna sistemska blamaža.

Nije vrijeme da bilo čime ugrožavamo održive ekonomske tekovine dobrih reformskih priča u Crnoj Gori. Stoga su sistemske solucije malobrojne, ali podjednako ekonomski efikasne i pravno održive: ili ukinuti licencu banci bez zadrške ili institucionalno obezbijediti uslove za primjenu zakona usvojenog s kraja ljeta oko konverzije ukupnih originalnih bankarskih obaveza građana iz CHF u eure, i konačno zaustaviti ovu devastirajuću primitivnu igrariju poslovnih diletanta, koji uneređuju bankarsko tržište i bankarski sistem u Crnoj Gori. Neznalicama iz poslovnog svijeta je posao da prigrabe svoje dražesne bonuse, ali i budu promptno pomaknuti sa pozicija na kojima ne doprinose profesiji, razvoju sistema, odgovornoj primjeni zakona.

Jeste, ovaj kratki tekst je napisan u afektu; programirano-kontrolisanom afektu, iako je to oksimoron u iskazivanju. Međutim, taj javni afekat je odgovorno potreban. Crnogorskim institucijama, a regulatorne agencije su segment tog korpusa koji proklamovana ustavna nezavisnost potvrđuje i jača, i ne daje im status omiljene jalove neutralnosti, posao je da znaju da su građani države jedina institucionalna i sistemska i tržišna svetinja u svakodnevnom radu prilikom primjene zakona države. To je uvijek pravilan, cjelishodan i dosljedan put dejstvovanja u sprovođenju zakonskih odredbi, kojima se jača ukupno tržište razvoja.

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")