Klub poslanika Socijaldemokratske partije u njemačkom Bundestagu dao je svoje viđenje stanja na Zapadnom Balkanu i predložio korake koje bi Evropska unija trebalo da preduzme u cilju njegovog poboljšanja. Tekst tog predloga prenosimo u cjelini:
Nakon što je Evropska unija 2003. u Solunu svim državama Zapadnog Balkana garantovala perspektivu članstva, pojedine zemlje su napravile veliki napredak u približavanju EU. Ovaj proces je proteklih godina izgubio na zamahu. Jasna perspektiva učlanjenja u EU jenjava, a reformska spremnost političkih elita pojedinih zemalja opada. U isto vreme je međunarodna finansijska kriza teško pogodila i države Zapadnog Balkana.
U 2015. godini, Zapadni Balkan je i dalje pred velikim izazovima:
- I dalje su korupcija, rođačka ekonomija i klijentelizam društvena karakteristika. To razara povjerenje u politiku kao i u objektivnost javne uprave te koči poduzetništvo.
- I dalje su neriješena medjudržavna pitanja. To sputava dobrosusedske odnose.
- I dalje konstatujemo nemoćne parlamente, netransparentne političke odluke, politički zavisno sudstvo i nedostatak medijskih sloboda. Ovi manjkavi politički sistemi lišavaju ljude prednosti, koje mi uživamo u funkcionirajućoj demokratiji.
- I dalje je privredna situacija problematična. Države nasljednice Jugoslavije do danas nisu u stanju da dosegnu predratni nivo iz kasnih 1980-ih godina. Posebno pati omladina, koja je ekstremno visoko nezaposlena. Puno njih, često dobro obrazovanih, napuštaju svoje zemlje.
Ove nesavladani izazovi utiču na stabilnost u regionu. Društveni mir je u opasnosti. I etnički konflikti se ponovo mogu rasplamsati.
Ljudi na Zapadnom Balkanu gube vjeru u svoju evropsku budućnost: i previše njih se daju zavesti od strane međunarodnog terorizma. Drugi nalaze idole u autoritarnim političkim vlastodršcima, koji temeljno odbacuju društveni model zapadne demokratije.
Istovremeno se Kina, Rusija, Turska, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar sve više angažuju na Zapadnom Balkanu i time ispunjavaju prazninu, koju ostavlja otvorenom Evropska unija.
U ovom stanju je Zapadni Balkan žarište aktuelnih kretanja izbjeglica. Sa jedne strane puno izbjeglica iz Sirije, Avganistana ili Iraka prolazi državama Zapadnog Balkana, a sa druge strane puno ljudi iz država Zapadnog Balkana, zbog nedostatka perspektive, traže azil u Njemačkoj, najčešće bez šanse da ga dobiju. Da ljudi na Zapadnom Balkanu imaju privrednu budućost, onda bi naš sistem azila danas bio manje opterećen. Evropa je podbacila pri raspadu bivše Jugoslavije i nije spriječila kravave ratove 1990-ih godina. Sada se sveti to što u godinama koje su potom slijedile nismo dovoljno odlučno insistirali na evropskim integracijama i ekonomskom razvoju i što ih nismo ostvarili. Upravo stogaj EU sada mora da Zapadnom Balkanu posveti posebnu pažnju.
Ojačanim anažmanom imamo šansu da ostvarimo stabilnost u neposrednom susjedstvu EU. Puno ljudi u regionu polaže svoje nade u Njemačku. Njemačka može da iskoristi svoj uticaj u EU i na internacionalnoj ravni za pozitivni razvoj Zapadnog Balkana.
Stoga pozdravljamo zapadno-balkansku inicijativu Savezne vlade na Berlinskoj konferenciji u avgustu 2014. Saveznoj Vladi je uspjelo da pokrene proces, koji je ovog ljeta na posljednjoj konferenciji u Beču dalje dobio na dinamici. Ovaj proces pruža šansu substancijalnog progresa i u međusobnom približavanju država Zapadnog Balkana i u približavanju EU, kao i u stabilizaciji regiona. Zato Klub poslanika SPD u Bundestagu zahtijeva od Savezne vlade da insistira na sledećim ciljevima:
1. DATI NOVI ZAMAH PROCESU UČLANJENJA U EU DRŽAVA ZAPADNOG BALKANA:
Pristupne pregovore dinamičnije uobličiti. Bez oslabljivanja postojećih uslova treba da olakšamo otvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja. Pregovori o poglavljima 23. i 24. Pravna država te poglavlje 32. o Kontroli finansija, treba najbrže moguće da budu otvoreni, odmah po predavanju Zahtjeva za članstvo. Isto važi i u slučaju Srbije za poglavlje 35. o odnosima sa Kosovom.
Oživjeti pojedinačne procese učlanjenja sa zemljama regiona. Zato je potrebno da pošaljemo jasne političke signale. Kod država sa kojima EU već vodi pristupne pregovore to može da se desi otvaranjem bitnih pregovaračkih poglavlja. Što se tiče Kosova, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju treba što prije da stupi na snagu uz ukidanje viznog režima.
Kandidate za članstvo u EU, koji stoje pred posebnim preprekama podžati u potrazi za pragmatičnim rješenjima. To se odnosi na Makedoniju u sukobu oko imena sa Grčkom i Srbiju u odnosima sa Kosovom. U Bosni i Hercegovini Dejtonski sporazum paralizuje dalji razvoj. Kosovo i dalje nije priznalo 5 država EU.
Podržati regionalnu političku kooperaciju. Mi očekujemo jačanje interregionalnih veza između vlada i parlamenata regiona. Dobre i konstruktivne veze između Srbije i Albanije imaju suštinsku ulogu za rješenja u južnom Zapadnom Balkanu. Mi želimo da ojačamo neposredne mogućnosti država za razumijevanjem i rješavanjem problema.
Podrška reformskim snagama. Treba da tragamo za mogućnostima kako da podržimo reformski orijentisane snage u državama Zapadnog Balkana. To može da se realizuje, između ostalog, i angažovanjem iskusnih savjetničkih timova, koji bi pomagali u konkretnim situacijama.
Uključiti naše partnere iz EU. Inicijative pojedinačnih članova EU poput Berlinskog procesa i plana Štajnmajer-Hamond, koji za Bosnu i Hercegovinu u prvi plan stavljaju ekonomsko i socijalno poboljšanje, daju bitne impulse procesu EU-približavanja Zapadnog Balkana. Da bi oni dobili na efektivnosti, EU kao cjelina treba da bude uljučena u dalje procese.
2. POBOLJŠATI PRIVREDNI RAZVOJ:
Suzbiti korupciju. Mi izričito želimo da vidimo jačanje nacionalnih agencija za borbu protiv korupcije i predlažemo intenzivniju saradnju sa evropskom Agencijom OLAF. Napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala bi trebalo da bude ostvaren još prije formalnog početka pristupnih pregovora.
Donijeti konkretne mere za izgradnju infrastrukture. Države Zapadnog Balkana treba da budu bolje povezane i među sobom i sa EU. To se odnosi na drumski, šinski i vazdušni saobraćaj, kao i na brodski promet i energetiku. Posebni zajednički zadatak EU i država Zapadnog Balkana je izgradnja panevropskih saobraćajnih koridora. U Berlinskom procesu su izabrani pojedini prioritetni projekti, a ova lista mora se proširiti i realizovati. Zajedno sa EU, međunarodnim finansijskim institucijama i bilateralnim donorima moraju se razviti odgovarajući finansijski modeli.
Podržati investicije. Da bi se olakšale investicije evropskih poduzimača, države pojedinačno moraju da stvore sigurne investicione uslove. Mi moramo da damo svoj doprinos time što ćemo podržati razvoj spoljno-trgovniskih privrednih komora na Zapadnom Balkanu. Istovremeno treba olakšati kreditni pristup lokalnim malim i srednjim preduzećima. To bi bilo dodatno i i pojačano polje za aktivnosti KfW.
Podržati regionalnu privrednu saradnju. Kod država Zapadnog Balkana radi se o malim tržišnim privredama, za koje je jaka kooperacija egsistenijalna. Stoga se regionalni Kooperativni savjet i CEFTA moraju ojačati. Od država Zapadnog Balkana mora se zahtijevati jača saradnja u tom okviru.
Podržati Inovacije. Jača regionalna kooperacija u oblasti obrazovanja i nauke ostvaruje temelj za više inovacija. Zato trebamo da predložimo jedan naučni sporazum između država Zapadnog Balkana kao i EU.
Privredni razvoj treba da služi ljudima. U cilju jačanja socijalnog partnerstva treba da podržimo regionalnu saradnju na nivou radništva. Jače nego do sada u izgradnju regionalne privrede treba da budu uključena najmanja i mala preduzeća i strukture, kao i specifične tradicije. Uprkos planiranim infrastrukturnim projektima, sredstva iz EU-budžeta treba i dalje da stoje na usluzi za projekte socijalne kohezije i za razvoj komunalne infrastrukture.
Izgraditi moderne obrazovne sisteme prakse u privredi. Moderne ekonomije žive od kvalifikacija svojih stručnjaka. Zato treba pospješiti izgradnju obrazovnog sistema, koji omladini daje više perspektive u sopstvenim zemljama. Njemački model dualnog školovanja može pri tome da ima primjerni karakter. Vlade moraju biti podržane pri izgradnji školskog i obrazovnog modela prakse u privredi. Takođe se i od EU traži da svoju inicijativu za borbu protiv nezaposlenosti omladine proširi na ovaj region. Istovremeno, sa stipenidijama za studente i onima koji nisu akademci treba dati mogućnost da ostvare kvalitativno dobro praktično obrazovanje u okviru EU.
Evropska unija treba da ostane najvažniji trgovinski partner Zapadnog Balkana. Već godinama Turska, Rusija ili Kina sve više proširuju svoje privredne aktivnosti na Zapadni Balkan. EU, sa druge strane, gubi na atraktivnosti. U našem je sopstvenom privrednom interesu da države Zapadnog Balkana jače ekonomski vežemo za EU.
3. JAČATI DEMOKRATIJU I CIVILNO DRUŠTVO
Podržati demokratski zaokret. Kredibilne političke partije u vladi i opoziciji su centralni element jednog demokratskog društva. Od naših političkih partija zahtijevamo da u razgovorima sa predstavnicama i predstavnicima sestrinskih partija opominju na poboljšanje unutar-partijske demokratije. Uz to treba da zahtijevamo i jačanje parlamenata.
Podržati snage civilnog društva. Puno mladih je iz frustracije okrenulo leđa politici. Uprkos tome, oni žele da budu korisni za svoje društvo. U nevladinim organizacijama i grupama civilnog društva oni obavljaju dobar posao. Oni se angažuju pri demokratizaciji, borbi protiv korupcije, u političkom obrazovanju, jednakosti žena i muškaraca kao i za seksualne i etničke manjine. Sa jedne strane, mi hoćemo sa njima da radimo i time da animiramo političke elite da se konstruktivno bave njihovim problemima. Sa druge strane, treba da ih ohrabrimo da djeluju u partijama, da bi na taj način promijenili okvirne društvene uslove.
Borba protiv nacionalizma. Rastući nacionalizam je problem širom Evrope. Na Zapadnom Balkanu on nalazi posebno plodno tle kroz secesione ratove iz prošlosti. Nama, sa jedne strane, treba evropska strategija za borbu protiv nacionalizama. Sa druge strane, na Zapadnom Balkanu možemo da djelujemo protiv nacionalizma podržavajući demokratske snage, nezavisne i kritičke medije i sučeljavanje sa istorijom.
Sučeljavanje sa istorijom. Od država nasljednica Jugoslavije treba da tražimo sučeljavanje sa zajedničkom istorijom i da se onda takva unese u školske udžbenike. Takođe, treba da pratimo istrage političkih zločina. Kroz naše iskustvo, u sučeljavanju sa ulogom Ministarstva za državnu bezbjednost DDR, možemo aktivno podržati pokrenute procese lustracije.
Podržati saradnju u kulturi. Kultura povezuje i jača evropsko razmišljanje. Partnerstva među gradovima i školama su dobar okvir za saradnju u kulturi. Treba da inspirišemo sporazum o etabliranju međudržavnih partnerstava među gradovima na Zapadnom Balkanu.
Podržati izgradnju „Regional Youth Cooperation Office“. Reginalna omladinska saradanja po političkom primjeru njemačko-francuske i njemačko-poljske omladinske saradnje pomaže širenju evropske misli na Zapadnom Balkanu te uspostvaljanju međusobnog povjerenja u Regionu. Nakon multilateralnih zaključaka na Bečkoj konferenciji o Zapadnom Balkanu, treba da podržimo države Zapadnog Balkana da brzo definišu strukture, finansiranje i sadržaj programa razmjene.
Autori: Josip JURATOVIĆ, izvjestilac za jugoistočnu Evropu Kluba poslanika SDP u Bundestagu;
Ditmar NITAN, izvjestilac za jugoistočnu Evropu Kluba poslanika SDP u Bundestagu;
Dr Dorotea ŠLEGEL, izvjestilac za jugoistočnu Evropu EU-Odbora u Bundestagu i
Edelgard BULMAN, član Odbora za Spoljnu politiku Bundestaga
Prevod: Mirko VULETIĆ
Bonus video:
