Prikaz knjige Milorada Ražnatovića “Združeni udar”, Cetinje, 2013.
Čovjeku je zadato da čini ono što mora, ostajući vjeran svom bitku - zvjezdanom nebu nad njim, i moralnim načelima u sebi, u nepresiječnoj igri svog djelatnog bića i plemenitoj misiji svog žića: „Radi tako da čovještvo kako u tvojoj ličnosti, tako i u ličnosti svakog drugoga uvijek učiniš kao svrhu, a nikad samo kao sredstvo.“ (treći postulat Kantovog kategoričkog imperativa). Na taj način, sveukupna aksiologija ljudske voljnosti strijemi ideji najvišeg dobra - postulatu moralne dužnosti: učini dugima ono što smatraš da tebi treba drugi da učine. To je aktivna dramaturgija zasnovana na ideji solidarnosti. To je priznanje drugoga kao sebi ravnoga. Tako, dobro uvijek pobjeđuje zlo, ljubav mržnju, rad destrukciju, a afirmacija negaciju. Čovjek mora stalno da se bori da zlo ne prevlada nad dobrom, u suprotnom smo saučesnici zla i kao takvi odgovorni za njega (Jaspers). Tada više nijesmo ljudi. Ko se protiv zla ne bori, pomaže mu da ono pobjedi (Petar I Crnogorski). Zato je potrebna hrabrost ljudi, a u njoj počiva tajna slobode.
Eto, na ovim etičkim principima, saznajnim postulatima i poetičkoj vokaciji djela, tvori, misli i piše po obrascima sopstvene heruistike, topike i estetike Milorad-Minja Ražnatović, oblikujući novum svoje semantike: odgovornost za dugoga postaje rješidba za bivstvo, razumjeti ga, to znači shvatiti drugoga. Ljudskost je posvećenost drugome. Misaoni i intelektualno Ražnatović podsjeća da je cjelokupni čovjek i njegov etos - ontologija bivstva i da istina ne postoji zbog čovjeka kao jedinke nego zbog čovječnosti. Samo tako plemenit i uman stvaralac kakav je autor Združenog udara mogao je svojim nadahnutim, mudrim, prosvijećenim i hrabrim esejima i ogledima čvrsto stegnuti mišljenju s bićem kako bi spoznaja prerasla u samosvijest i samoodređenje pomoću kojih se misleće biće uzdiže do pijedestala autonomnosti, samoodgovornosti, duhovnosti, humanosti i praktičkog uma. Jer, prema crnogorskom moralnom kodeksu, Čovjek je Čovjeku Bog - on počiva u srcu ljudi i pomaže preko ljudi. Nađi ti mene plačidruga a pjevidruga ja imam koliko oćeš. Ražnatović nam, zaljubljenik u antičku filozofiju i crnogorski moralni sistem, kao svjetsko-povijesno značenje, poručuje: znanje, istina i mudrost, to je filozofija, to je suština duhovnosti, to je čovječnost u čovjeku, to je persona u osobi. Samo filozofi znaju da pitaju, a to je osnovna svrha njihove vokacije. Zbog toga treba filozofiju proučavati kako bi našli odgovore na njena pitanja.
Združeni udar - pod jedno šljeme okuplja, u novoj tvoračkoj formi, autentična autorova ostvarenja, što bijahu rasijana po nepoznatim stranicama periodike, pa kao ono čeljad rasuta po meridijanima zemaljskog šara sada postaju duhovno jači, voljniji i kreposniji, semantički uzvišeniji, didaktički naravoučeniji i kao da kažu: do sada nas je oblikova jedan čovjek i svijet, a od sada ćemo mi oblikovati ljudski djelatni um. Zato je nova tvoračka forma, po novim simboličkim imenom - njihovo novo znamenje. Nomen est omen. Umješno raspoređeni u četiri tematske cjeline, oni čine bistroumni, oštroumni, nadahnuti, djelotvorni, hrabri, mudri, literarni i poetički supstrat o širokom i raznolikom spektru različite semantičke strukture naše društvene, socijalne, političke, kulturne, povijesne, etičke, ekonomske, religijske, književne, estetske, urbane i zavičajne zbilje i njihove profilaske, hermeneutički sazdanih i čvrsto utemeljenih silogizama koji otkrivaju i predstavljaju Ražnatovća kao izrazito darovitog, intelektualnog, književno-poetskog eruditu, socijalno-filozofski utemeljenog i prosvijećenog, misaonog, mudrog i staloženog djelatnika na društvenoj pozornici našeg bivstva. On daje nova krila opštem zakonu kretanja (panta rei), ono ne smije biti nazadovanje ka gorem, nego stalni napredak ka boljem, jer dejstvija naprežu duhove (Njegoš), zbog čega se ima rašta zemlja polaziti, jer to kretanje ne samo kao dijalektička promjena prirodnih zakona, nego i kao etička nadgradnja dovodi do stvaranja boljih ljudi, ili pak do njihovog boljeg djelovanja.
Kao rođeni sin i đetić Rijeke Crnojevića i cetinjski đak, Ražnatović je u sebi upio i utkao najljepšu estetiku i najplemenitiju etiku, fenomene i noumene crnogorskog bića i njegovog kulturnog identiteta, svijestan uloge svake jedinke: da svako djelovanje javnog uma mora da bude slobodno i hrabro, čime se ostvaruje prosvijećenost među ljudima i narodima (Kant).
Knjiga ogleda, studija eseja i rasprava Združeni udar plemenitog, misaonog i eruditski prosvijećenog Milorada-Minja Ražnatovića poručuje: više svijetlosti, čime on uzdiže naš duh i uliva nadu našem bivstvu da ne posrne, čini naša osjećanja ljudskijim, a istinu nadahnjuje blagorodnošću, tražeći svakoj posljedici uzročnost, podsjećajući na naše dužnosti, opominjući da ne zaboravimo ko smo i okle smo, đe smo čelom udarili, sve to objedinivši u Kantovsku trijadu: što treba da znamo, što treba da činimo i čemu da se nadamo. A kad je takvo đelo, po toj semantici i ciljevima oblikovano, onda možemo, kao La Brijer, reći: ono je dobro, mudro i znalačkom rukom napisano.
Knjiga je dio izdavačkog opusa i edicije Crnogorsko-hrvatskog prijateljskog društva, Cetinje, čije zastupstvo emanira ugledni cetinjski kulturni djelatnik Tomislav Kusovac, a pod uredničkom egidom mladog i darovitog erudite mr Vlada Lalovića.
Bonus video:
