On je nju zamolio za pomoć u borbi protiv kriminala. Crnogorski premijer Duško Marković se smatra čovjekom Zapada. Prošle nedjelje ga je primila i njemačka kancelarka Angela Merkel, koja mu je obećala podršku. Crna Gora je dugo važila za „lidera“ među kandidatima za članstvo u EU na Balkanu. Ali nepovjerenje Zapada prema dugotrajnom regentu Milu Đukanoviću, koji je nedavno opet izabran za predsjednka, je ogromno. Crna Gora stoga u međuvremenu ima problem sa reputacijom.
Ni USA ni EU nisu htjele da se Đukanović ponovo kandiduje. Polazilo se od toga da će on, poslije priključenja Crne Gore NATO-u, napokon otići u političku penziju. Đukanović je od 1991. na vlasti: kao premijer ili kao predsjednik. Iza njega su uticajni ekonomski krugovi, koji imaju velike interese da osiguraju njegovu moć. U međuvremenu se premijer Marković – onaj muškarac, koga je na samitu NATO Donald Trump ćušnuo u stranu - distancirao od Đukanovića. Posmatrači već govore o otvorenoj borbi za moć.
Geopolitička dimenzija
Konflikt između onih koji održavaju sistem i reformista ima i geopolitičku dimenziju: Đukanović u posljednje vrijeme sve više kritikuje EU. U Crnoj Gori smatraju da se opet okrenuo ka Rusiji. Ljutnju je nedavno izazvalo i to što je Crna Gora izdala međunarodni zahtjev za hapšenje Džozefa Asada, građanina USA, koji je navodno učestvovao u navodnom pokušaju državnog udara 2016. godine. Prije nego što je zemlja ušla u NATO, režim u Podgorici je tvrdio kako su pro-ruske snage navodno željele da realiziju ovaj „državni udar“ i pri tome ubiju Đukanovića. Sudski proces i dalje traje, a optužnica obuhvata i političare iz opozicije. Na procesu do sada ništa dokazano nije. Puno političara u Crnoj Gori nemaju nikakvog interesa za pravnom državom i transparentnošću jer bi to ograničilo i njihovu moć i moć njihovih partija.
Građani uvijek izvise
U Crnoj Gori, maloj jadranskoj državi sa svega 620.000 stanovnika, pravosuđe i državna uprava temeljno su izbušeni od strane političkih i ekonomskih interesa. Građani uvijek izvise. Makedonija i Albanija se odnedavno smatraju modelima za reforme – dok eksperti EU Crnu Goru vide kao državu koja nazaduje. Što je direktno povezao sa tim da je Đukanović opet na vlasti.
Osim toga, šefu opozicione partije Nebojši Medojeviću prijeti zatvorska kazna jer ne želi da oda izvor određenih informacija o kojima je on, kao poslanik, govorio u parlamentu. Drugi šef opozicione partije, Milan Knežević, nedavno je kao poslanik već osuđen na dva mjeseca zatvora jer takođe nije htio da oda svoj izvor.
Slična sudbina prijeti sada i istraživačkom novinaru Jovu Martinoviću. Krajem septembra treba da se završi sudski proces protiv njega. Ovaj 42-godišnjak već godinama istražuje ratne zločine, šverc oružja i krađe dijamanata. A crnogorsko Specijalno tužalaštvo ga optužuje da je sa kriminalcima radio drogu, kad je 2015. prodato 20 kg marihuane i 1 kg heroina.
Puno dilova sa tužiocem
Sam Martinović smatra da je celokupni proces protiv njega vođen jer godinama odbija da sa tajnim službama i organima bezbjednosti „podijeli“ svoja saznanja o organizovanom kriminalu. On se poziva na profesionalno shvatanje novinarskog posla. U Crnoj Gori sve više osumničenih potpisuju svakakva priznanja i ulaze u specifične dilove sa tužiocem ne bi li ih blaže tretirao.
Samog Martinovića su preko godinu dana držali u Istražnom zatvoru, a da mu pri tome mjesecima nisu dopustili uvid u optužne akte. Njegov slučaj takođe jasno pokazuje u kom je stanju vladavina prava u Crnoj Gori.
(Standard, Beč)
Prevod: Mirko Vuletić
Bonus video:
