Odgovor na tekst “Kako osvijestiti dominaciju i ne biti vođa”, autorke Ervine Dabižinović, Vijesti, 30.7.2018.
Moram priznati da me oduševio članak gđe Ervine Dabižinović, članak koji je valjda trebalo da bude replika na moj članak o sistemsko-stilskom statusu moviranih femininuma u crnogorskom (bosanskom/hrvatskom/srpskom) jeziku. Nije me njen članak oduševio zbog relevantne kontraargumentacije koju je pomenuta gospođa ponudila mojim tezama. Naprotiv: gđa Dabižinović suštinski ništa nije kazala o tematici o kojoj sam pisao u svom članku i u tom smislu nemam s njom o čemu polemisati. Iskreno, to me i ne čudi; gđa Dabižinović nije lingvist(ica) i stoga joj nije poznato koliko je kompleksno pitanje međuodnosa roda u jeziku, sa jedne strane, i pola u vanjezičkoj stvarnosti, sa druge, te problematika izvođenja ženskog parnjaka određene (profesijske) imenice od muškog roda te imenice (što je najgore, iz njenog članka očito je da nema nikakvu namjeru ni da nauči nešto u tom pravcu).
Članak gđe Dabižinović oduševio me zbog njene izvanredne imaginacije i maštovitosti, tj. njene zavidne sposobnosti učitavanja značenja koja uopšte ne postoje u mom članku i - nažalost mnogo slabije demonstrirane - vještine zamjene teza. Kad je u pitanju sposobnost imaginacije, gđo Dabižinović, slobodno biste se mogli uključiti u red ovih savremenih ženskih pisaca (ili piskinja, ako preferirate movirani femininum) tipa Vesne Dedić, Sanje Marinković, Mir Jam i ostalih iz tog korpusa.
Evo nekoliko citata iz članka gđe Dabižinović koji potvrđuju njenu literarnu nadarenost: „Uvodi se jezik praiskona“; „valjda je to u vezi sa Vladimirom, kojeg su proglasili za oca nacije“; „nacionalistički diskurs“; „jezičko traganje po kostima i genetici kojim počinje i traganje za tijelom koje reprodukuje naciju u kojima je ženama mjesto iza muškog generičkog u svim sferama“; „diskurs krvi i tla u kojem ženama pripada podređenost gospodaru i naciji“; „ženska tijela (koja su) inkubator naciji i nacionalizmu“; „mačistički identitet u Crnogoraca ne bi li se onima koji su naspram stavilo do znanja da se bez rata neće završiti“; „politika u ime oca, sina ili nacionalnog korpusa“ itd. Ja sam jedan od trojice (druga dvojica su izvjesni Srbin i Hrvat) koji upućujem na sveto trojstvo nacije kroz mit i kulturu (s tim što sam ja, u vizuri gđe Dabižinović, „prišlepan“, premda nemam pojma ko su ovaj Srbin i Hrvat iz mentalnih magli gđe Dabižinović; izgleda da gđa Dabižinović nekog ko živi u Crnoj Gori, a piše naučne radove i ozbiljne članke, ne može percipirati drugačije nego kao „prišlepanog“.
Ta percepcija, od strane gđe Dabižinović, ljudi iz Crne Gore koji se bave određenim duhovnim stvaralaštvom kao a priori inferiornih u odnosu na npr. ljude iz Srbije i Hrvatske zaista jeste - za razliku od onoga što ona navodi kao probleme - veliki problem nje i ljudi koji dijele njene stavove po tom pitanju). Dakle, na osnovu citiranog iz članka gđe Dabižinović, mogu samo ponoviti ono što sam već kazao: jezičke konstrukcije gđe Dabižinović nesumnjivo su veoma slikovite; gđa Dabižinović bez ikakve sumnje ima talenta da napiše roman o nekoj za nju zanimljivoj temi. Nažalost gđa Dabižinović bjelodano je - učitavanjem značenja i tema kojih nema u mom članku - pokazala da nema kapaciteta da polemiše sa tezama koje sam iznio u istom, a koje su, uzgred budi rečeno, veoma razumne, odmjerene, uravnotežene i, konačno, dobro obrazložene i naučno utemeljene. Gđo Dabižinović, shvatam da Vam je lingvistička problematika potpuno strana i nepoznata, ali to ipak nije opravdanje za to što ste napisali ovako lošu repliku na moj članak. Time zapravo samo štetite i idejama koje zastupate, i samoj sebi. No, to je već Vaš problem.
Još nešto na kraju, gđo Dabižinović. U dobroj mjeri dijelim Vaše stavove o savremenom kapitalizmu koje ste saopštili u Vašem članku i o njegovoj rušilačkoj prirodi; to je veoma zanimljiva tema za analizu. Ipak, gđo Dabižinović, razmislite o sljedećem: kako biste Vi i Vaši feministički stavovi prošli u Sjevernoj Koreji, Iranu, Saudijskoj Arabiji, čak u Rusiji ili u nekoj sličnoj zemlji koje predstavljaju to nešto drugačije od savremenog zapadnoevropskog kapitalizma? I uopšte, gđo Dabižinović, pomislite i promišljajte stvari malo temeljnije. Što bi kazao Lane Gutović, možda neće da Vam mnogo koristi, ali neće ni da (Vam) škodi.
Bonus video:
