U njegovoj domovini skoro mu niko nije ravan, ali na internacionalnom parketu je radije sudržan: Bojko Borisov, od aprila 2017. treći put premijer Bugarske. Razumije i govori ponešto ruski, kao i srpski, ali na engleskom ili nekom drugom od zapadnih stranih jezika on - ako se izuzmu uljudne fraze - ne može da komunicira. Kao domaćin svjetske klase zato neće moći da zasija tokom upravo započetog bugarskog predsjedavanja Evropskom unijom, prvom u istoriji zemlje.
Ali Bugarska ima jedan drugi cilj: da nastupajućih šest mjeseci posluže kao dokaz da se ova balkanska država, poslije prijema u EU 2007, spoljnopolitički razvila u pouzdanog partnera. A taj prijem su mnogi kritikovali kao preuranjen. Najsiromašnija država članica EU želi da što tiše i efikasnije apsolvira svoje prvo predsjedavanje Unijom. Samo da ničeg negativno upadljivog ne bude, tako glasi nezvanični moto. Za podršku je Borisov oko sebe postavio cijeli niz internacionalno iskusnih savjetnika, iz Njemačke je među ostalima tu Hans-Gert Potering (CDU), bivši predsjednik Evropskog parlamenta i Fondacije „Konrad Adenauer“.
Na unutrašnjo-političkom planu mu, u principu, savjetnici ne trebaju, jer u skoro 30 godina od sloma komunističkog režima ni jedan demokratski izabrani političar Bugarske nije bio uspješniji od njega. Od kad je 2005. prvi put izabran za gradonačelnika svog rodnog grada Sofije, Borisov je najpopularniji političar u zemlji. Osnovao je, 2006, partiju Građani za evropski razvoj Bugarske i ona je već više od decenije takođe najpopularnija politička stranka u državi. Ali, nije više toliko jaka da bi mogla da vlada bez koalicionih partnera.
Svoju treću vladu Borisov je sastavio prošle godine. U pomanjkanju boljih mogućnosti, uradio je to sa „Ujedinjenim patriotama“, jednom dubioznom skupinom od tri ekstremno desne partije, što u svojim redovima imaju političare naspram kojih „krila“ Alternative za Njemačku (AfD) djeluju bezazleno. Osobito ispadi pojedinih političara „Patriota“ protiv bugarskih Roma, koje oni definišu kao „divlje životinje“ ili „bića nalik ljudima“, izazvali su zabrinutost i van granica Bugarske. Borisov nije rasista, ali se katkad tek vrlo sumnjivo kasno distancira od ovakvih ispada.
Spoljnopolitički, Borisov (rođen 1959.) stremi ka bliskim vezama sa EU i Njemačkom. Sem toga, važan mu je dobar odnos sa Turskom i njenim predsjednikom Erdoganom. Tako važan da je njegova vlada na zahtjev turskih službi već više puta Ankari isporučila izbjeglice koje su stigle iz Turske - otvoreno kršeći bugarske zakone i svoje međunarodne obaveze. U jednom razgovoru sa autorom ovih redova Borisov je svoju hitru spremnost u uspunjavanju turskih želja opravdao geografski: „Naša granica se nalazi 100 km od Istanbula“.
(Frankfurter Allgemeine Zeitung/FAZ)
Prevod: Mirko VULETIĆ
Bonus video:
