Kako se svijet suočava sa drugim talasom ekonomske krize u samo tri godine, povećavaju se pritisci na preduzeća da zadrže likvidnost i radna mjesta dok se istovremeno prilagođavaju, digitalizuju i dekarbonizuju. Analize Evropske investicione banke (EIB) pokazuju da su firme na Zapadnom Balkanu u pandemiji prošle bolje nego što se to prvobitno očekivalo. Iako su, u prosjeku, preduzeća izgubila 29% prometa i otpustila 9% radne snage, samo 3% preduzeća u regionu je podnijelo zahtjev za bankrot ili je trajno zatvoreno. Međutim, ova nova kriza preduzeća stavlja na novi test izdržljivosti.
Prema novom izvještaju Poslovna otpornost u pandemiji i poslije nje, koji su objavili EIB, EBRD i IMF, preduzeća koja su bila integrisana u globalne lance vrijednosti, koja su inovativnija, digitalizovana i sa kvalitetnijim menadžmentom, bolje su se prilagodila tokom pandemije. Međutim, sadašnja kriza će vjerovatno teže pogoditi inovativna i brzorastuća preduzeća jer su ona orijentisana na izvoz. Povrh toga, energetski intenzivniji sektori kao što su hemijski i farmaceutski, sektor proizvodnje hrane i poljoprivrede, transporta i sirovina snažno su pogođeni. Stoga, važno je da se sagledaju potencijalne posljedice fenomena deglobalizacije i zelene tranzicije na region Zapadnog Balkana.
Mogućnosti koje stvara zelena tranzicija
Najnovija kriza izazvana ratom u Ukrajini, naglasila je važnost energetske nezavisnosti za dugoročno održivu ekonomiju. Dokazala je da je potreba za obnovljivim izvorima energije, energetskom efikasnosti, kao i klimatski prihvatljivim tehnološkim inovacijama važnija nego ikad. Novi EIB Global je već povećao svoje konsultantske i finansijske kapacitete da podrži Crnu Goru i ostale zemlje regiona u razvoju projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, u skladu se Klimatskom mapom EIB-a i takozvanim “Just Transition” ciljevima kako ni jedna zemlja ne bi bila izostavljena kada je pitanju zelena tranzicija.
Iako region Zapadnog Balkana postepeno prelazi sa snažne zavisnosti od uglja na modele obnovljive energije, malim i srednjim preduzećima i dalje nedostaju podsticaji za ozelenjivanje svojih poslovnih modela. Klimatski uslovi već pogađaju mala i srednja preduzeća u regionu, jer je 10% anketiranih učesnika EIB istraživanja prijavilo gubitke zbog vremenskih nepogoda. I pored toga, samo 21% njih investira u energetsku efikasnost, pokazujući donekle ograničenu informisanost o pitanjima životne sredine. Štaviše, kvalitet primjene zelenog menadžmenta na Z. Balkanu se razlikuje od preduzeća do preduzeća. Mnoge firme odlično obavljaju praćenje - često sakupljaju podatke o korišćenju energije i vode, emisijama zagađivača, ali rijetko to praćenje pretvaraju u konkretne ciljeve. Među onima koji ne primjenjuju nikakve klimatske mjere, 59% firmi smatra da im takva investicija nije prioritet.
U rješavanju ovog pitanja od velikog značaja, EIB je sa crnogorskim Investiciono-razvojnim fondom (IRF) 2021. potpisala dvije kreditne linije u vrijednosti od 100 miliona eura, kojom se podržavaju klimatski prihvatljivi i energetski efikasni projekti lokalnih malih i srednjih preduzeća, preduzeća srednje tržišne kapitalizacije i lokalnih opština. Ovo je dio programa oporavka od Covid-19 Evropskog tima EU i otvara novi izvor prijeko potrebnog finansiranja klimatske i ekološke održivosti da bi se ubrzala dekarbonizacija lokalne privrede i njeno odvajanje od fosilnih goriva. On omogućava firmama da riješe probleme likvidnosti i da ulažu u energetsku efikasnost svoga poslovanja, kao što su poboljšanja u grijanju, osvjetljavanju i hlađenju, proizvodnji zelene energije na licu mjesta, kao i nadogradnja mašina i opreme itd.
Mjerljivi i realni ekološki ciljevi bi mogli da poboljšaju ekološke performance firmi. Izvještaji EIB-a pokazuju da klimatske investicije zavise od upravljačkih sposobnosti i kapaciteta kao i od pristupa finansijama. Cilj ove nove mogućnosti finansiranja koju su zajednički kreirali EIB i IRF je da pomogne lokalnim preduzećima da prebrode neke od ovih izazova, dekarbonizuju svoje poslovanje i poboljšaju kvalitet primjene njihovog zelenog upravljanja.
Finansijska ograničenja ometaju rast privatnog sektora
Firme takođe veoma često pominju i prepreke u finansiranju kao jednu od prepreka u klimatska ulaganja. U regionu Z. Balkana i dalje je relativno visok broj firmi koje nemaju pristup kreditima, posebno malih preduzeća u poređenju sa velikim (16% naprema 7%), kao i mladih inovativnih firmi i start-up preduzeća, kojima je nedostatak kreditne istorije smetnja kao i oslanjanje na nematerijalnu imovinu koju je teško kolateralizovati. Očekivanja su da će naslijeđe pandemije Covid-19 i aktuelne krize dodatno pogoršati situaciju tj. da će mala i srednja preduzeća dovesti u strože uslove finansiranja. Pružanje ciljane podrške najugroženijim preduzećima će biti od ključnog značaja za sprječavanje daljih ekonomskih poremećaja.
Od 2020. EIB Global u saradnji sa IRF-om stavio je na raspolaganje ukupno 150 miliona eura kako bi ubrzao oporavak i dekarbonizaciju crnogorske privrede. Ova sredstva su pomogla preduzećima koje je nateže pogodila pandemija, i to u sektoru turizma, usluga, trgovine i poljoprivrede, kako bi zadržali likvidnost i radna mjesta, kao i finansirali razvojne projekte koji doprinose prelasku na cirkularni i održivi model poslovanja. Ona su i dalje dostupna pod povoljnim uslovima sa produženim rokom dospijeća i povoljnim kamatnim stopama.
Takođe, u martu ove godine, EIB Global je obezbijedio 400.000 eura granta za ciljanu tehničku podršku IRF-u kako bi pomogao povećanju njegovih kapaciteta za pružanje finansijske pomoći malim i srednjim preduzećima u Crnoj Gori. Cilj je bio da se ubrza oporavak i rast privatnog sektora i da se stvore nove mogućnosti za zapošljavanje, posebno za osobe iz osjetljivih društvenih grupa. Najnovije kreditne linije EIB Global podržavaju dugoročno zapošljavanje i profesionalni razvoja za žene, mlade i osobe koje se suočavaju sa poteškoćama u pristupu tržištu rada. Planiramo da ovo inovativno finansiranje proširimo na cijeli region.
Poboljšanje uslova poslovanja
Prema analizama EIB-a, zemlje EU su ključna izvozna tržišta za firme na Z. Balkanu: Njemačka, Italija i Francuska su među prvih pet izvoznih destinacija. Proizvodi koji se najviše izvoze u regionu sve više se kreću od proizvoda niže dodate vrijednosti, kao što su odjeća i metalurgija ka proizvodima više dodate vrijednosti kao što su mašine i električna oprema.
Poboljšanje poslovnog okruženja, naročito za firme koje se bave inovacijama i međunarodnom trgovinom, važan je faktor za konkurentnost na globalnom tržištu. Posmatrajući međunarodne aspekte, izvozno-orijentisane firme na Zapadnom Balkanu često pominju političku nestabilnost i konkurenciju iz neformalnog sektora kao najveću prepreku. U poređenju sa trgovcima drugačijih profila, čini se da su carinski i trgovinski propisi posebno obavezujući za učesnike u globalnim lancima vrijednosti, posebno na Z. Balkanu. Dalje ubrzavanje reformi koje su od suštinskog značaja za procese pridruživanja EU, pomoći će u rješavanju nekih od ovih pitanja i stvaranju povoljnije poslovne klime koja će privući više investicija.
Sa novom, poboljšanom organizacionom strukturom, EIB Global očekuje da će unaprijediti svoju podršku održivom razvoju u Crnoj Gori i regionu. Raspoloživi fondovi Ekonomskog i Investicionog plana EU i inicijative Globalne kapije, stvaraju mogućnosti za poboljšanje zelene tranzicije, digitalizacije, obnovljive energije i povezivanja koji će osnažiti lokalne privrede i omogućiti njihov razvoj u okviru globalnih lanaca vrijednosti.
Autorka je potpredsjednica EIB-a za Zapadni Balkan
Bonus video:
